Prvi hrvatski i najveći regionalni sajam posvećen obnovljivim izvorima energije, e-mobilnosti i održivim tehnologijama, održan je u Zagrebu uz Njemačku kao zemlju partnera. Cilj sajma je povezati gospodarstvo, akademsku zajednicu i građane u zajedničkom razumijevanju i provedbi zelene tranzicije kroz edukaciju, razmjenu znanja i promociju održivih tehnologija.
Iako Hrvatska obiluje obnovljivim prirodnim resursima kroz vjetar, sunce i vodu, ipak nije među vodećima niti po broju solara niti po broju vjetroelektrana u EU.
„Predzadnji smo u Europi. Triput smo slabiji u odnosu na europski prosjek. Hrvatska itekako ima potencijal, ima 2.300 sunčanih sati. Cijeli taj rast koji imamo u zadnjih nekoliko godina 90 posto isključivo je zbog solarnih elektrana na krovovima industrije, obiteljskih kuća i na manjim poduzetničkim postrojenjima. Ostalih deset posto čini samo osam projekata, govorimo o projektima koji su veći od 10 MW“, poručila je Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije. Hrvatska
Neki projekti stoje zbog činjenice da HERA niz godina nije donosila odluke, a sad je to u javnom savjetovanju.
„Tri godine bila je zakonska obveza HERA-e. HERA ima obvezu na godišnjoj razini definirati koliko košta da se priključite na mrežu. Proizvođači u Hrvatskoj plaćaju sve troškove do mreže i grade trafostanicu. Hrvatska je jedina u odnosu na cijelu infrastrukturu, na plinovode, željeznice, autoceste, da traži da trošak izgradnje same mreže, koju nije gradila zadnjih desetak ili više godina i ne znamo kad će početi graditi, da obnovljivi izvori energije plaćaju sistemsku mrežu. Dakle kritičku infrastrukturu nikada do sada nije plaćao privatni sektor“, upozorila je Pokrovac.
Dr.sc. Goran Krajačić, redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i voditelj Zavoda za energetska postrojenja energetiku i okoliš na panelu „Može li Hrvatska biti 100 posto obnovljiva do 2030. godine“, izrazio je svoje sumnje o ovim planovima naglasivši da cilj EU obnovljivost ali u segmentu električne energije.
„Obnovljivi izvori energije su jako važni. Oni su domaći energent koji ne uvozite za razliku od svih drugih što znači i da su svi ovi dugi skuplji. Grčka je prošle godine u sustav pustila 2,5 kilovata energije iz obnovljivih izvora energije, Mađarska pet kilovata. Ali rješenja koja se nude moraju biti pametna rješenja. Jer ne možemo mi samo instalirati sve što je tehnički dostupno i reći da je to – to. Mi moramo pametno upravljati mrežom jer ako sva vozila danas zamijenimo električnim i krenemo ih puniti, sustav će se raspasti. Zato moramo koristiti pametna rješenja. Tehnologija je tu i ona se veoma lako instalira“, rekao je Krajačić.
No naglasio je važnost društvenog i političkog opredjeljenja države da bi rješenja i zaživjela.
„Moj je stav da živimo u zemlji Antuntuna, iz pjesme našeg Grigora Viteza, pa i mi kao i on sve što radimo – radimo naopako. Tehnički, sve je moguće i sve je izvodivo. I to za manje od pet godina. Ali politički i društveno, to je veliko pitanje. Ne možete nove, inovativne tehnologije i procese stavljati u stare zakone i stare načine rada. Vjerujem da su za nas obnovljivi sustavi rješenje jer su primjerice nuklearne elektrane značajno skuplje“, rekao je profesor Krajačić na panelu.
Da Hrvatska ima resurse na kojoj joj može pozavidjeti praktički cijela Europa slaže se i Dražen Lovrić, direktor sektora za strategiju i razvoj u Hrvatskoj Elektroprivredi (HEP) i direktor Sunčane elektrane Korlat u izgradnji.
„HEP pokušava iskoristiti sve potencijale koje imamo u prirodi, u suncu u vodi i u vjetru. Zato smo već prije šest godina pokrenuli projekt SE Korlat ali smo baš kao i svi investitori u ovaj sektor imali brojne prepreke kad smo krenuli. Jedno od najčešćih pitanja je bilo kome treba elektrana od 99 instaliranih megavata. No sad smo već u izgradnji. Sve ide sporo i nadamo se da ćemo naredne godine početi i izradu studije koja se odnosi na okoliš a onda slijede poslovi oko uvjeta priključenja. Tako, administracija je zaista spora“, rekao je Lovrić tijekom panela „Tehnološki miks za sigurnu tranziciju“.
Ideja u kojoj se kombiniraju različiti izvori energije s pametnim sustavima vode do većih ušteda. Jedan od tih sustava koji u Hrvatskoj još nisu zaživjeli u punom kapacitetu su i dizalice topline, odnosno uređajem koji koristi energiju iz obnovljivih izvora za grijanje, hlađenje i pripremu tople vode. Ona funkcionira tako da prenosi toplinu iz okoliša u prostor, umjesto da je proizvodi izgaranjem goriva, što je čini vrlo energetski učinkovitom i ekološki prihvatljivom alternativom.
„Dizalice topline u Hrvatskoj bitan su dio energetske tranzicije jer od jednog kilovata električne energije sustav može dobiti tri do četiri kilovata toplinske energije. No one su i kompleksniji sustavi i traže veću razinu u smislu edukacije kadra koji je postavljaju i puštaju u rad. Do 2030. godine, od danas, mi bismo trebali postaviti 150 tisuća ovih sustava a to nam odmah treba 15 tisuća novih, educiranih instalatera, što znači i da obrazovni sustav mora pratiti nove tehnologije“, rekao je na istom panelu Lovro Peterlin, iz slovenske tvrtke TermoShop.
Dizalica topline kao sustav nije nova, rekao je Mario Dodić direktor HVAC Solutions, nego je ona kao sustav nova u kućanstvima. No postavljanje samog sustava odnosi se na problem instalacija.
„To nije sustav koji se priključi. Instalater zaista mora razumjeti cijeli sistem od cijene u HEP-u do tehničkih detalja. Jer sustav mora biti podešen da odgovara korisniku i da donese uštede, što je zaista široko područje i traži veliku edukaciju“, rekao je Dodić.
Također je istakao i kako administrativni dio treba pojednostaviti jer je, kako je rekao, kompliciran za investitore i sve ostale sudionike. No, utješno je što Hrvatska nije jedina koja se susreće s ovim izazovima, nego je to tromost problem cijele EU.
No ono što jeste razlika je činjenica da strateški dokumenti u EU prepoznaju dizalice topline kao sustav dok u Hrvatskoj, kako je rekao to ipak nije slučaj.
„Ovdje su i dalje solari u fokusu. U Sloveniji je pak suprotno, strateški dokumenti su se okrenuli ka dizalicama topline. Kada pogledamo, 2023. godine je bilo 43.000 upita za solarne elektrane, 2024. godine oko dvije tisuće, ove godine tek oko tisuću“, rekao je Peterlin.
Najbolji dio hrvatskog obnovljivog sektora su svakako i hidroakumulacijske i reverzibilne elektrane, koje su prema riječima Dražena Lovrića, direktor sektora za strategiju i razvoj u HEP-u, dobro urađene još u vrijeme bivše države i baš one daju HEP-u veliki fleksibilnost.
„Ako uzmemo jedan ljetni dan, na vrhuncu turističke sezone, u predvečerje, kada se svi vrate u apartmane i uključe klima uređaje a sunca odnosno solarne energije više nema, nama fleksibilnost u našem sustavu omogućavaju upravo hidroakumulacije. Iako su postojeće u veoma dobrom stanju, planiramo i izgradnju nove. Važni su i baterijski spremnici za što HEP već ima lokacije, koje su u nekim ranijim vremenima služile za neka starija rješenja, te ćemo ih sad prepraviti u baterijske sustave pohrane“, rekao je Lovrić.
U zadnjih nekoliko mjeseci, kako je rekao Dario Antolović, direktor sektora integriranih energetskih usluga tvrtke Ennea Next, interes za sustave za pohranu raste jer krajnjim korisnicima to donosi stabilnu cijenu.
„Baterijski sustavi garantiraju i sigurnost energije i idealni su za regulaciju svih nestabilnosti na mreži“, istakao je Antolović.
Pročitajte još:
Posjetitelji sajma imali su priliku vidjeti brojne sustave koji se odnose na obnovljive izvore energije ali i električna vozila koja su i privukla najveći broj građana. Tako su posjetitelji imali priliku vidjeti električna vozila brendova Porsche, VW, Zeekr, Audi, Tesla, BYD ali i Renault 4 i Renault 5, koji već nosi titulu Car of the Year 2025.
Sajam se održava u suradnji s Obnovljivim izvorima energije Hrvatske (OIEH), koji su programski partner događanja i zaduženi za stručni i konferencijski dio programa. Na sajmu sudjeluju vodeći međunarodni brendovi poput Krannich Solara, Huaweija, BYD-a, Sungrowa, Forniusa, Simensa i Schneidera, ali i domaći poput Končara, ENNA-e, Solvisa, EnergoVizije i Airspecta.
