Gradovi i općine u utrci za djecu: Tko daje najviše za novorođenčad

Danas gotovo da nema grada ili općine u Hrvatskoj koja ne isplaćuje novčanu naknadu za novorođenčad: od 574 jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj, samo ih šest još uvijek ne provodi neku mjeru poticanja roditeljstva. Sve se natječu kako privući mlade u svoja područja, potaknuti ih na osnivanje obitelji, kupnju nekretnine i zapošljavanje.

Svakako najizdašniju potporu za djecu, i to već godinama, daju u općini Sali na Dugom otoku. Za prvo dijete s prebivalištem u Salima može se dobiti nešto manje od 8.000 eura (7.963 eura), jednako koliko i za drugo. Po tom iznosu apsolutni su prvaci u poticanju nataliteta. No, ne zaostaju ni druge bogate otočne općine: drugo dijete u obitelji na Viru “nagrađuju” s 3.500 eura, a na Pašmanu s 3.185 eura.

Apsolutni rekorder, kada je u pitanju “nagrađivanje” trećeg, četvrtog i petog djeteta, su Novska i Vir. Dok će za svakog od njih Novska dodijeliti 10.000 eura, općina Vir za četvrto dijete izdvaja 13.000 eura, a peto i svako sljedeće – 26.000 eura. No tako visok iznos isplaćuje se tijekom pet i više godina, kako bi se potaknuo ostanak obitelji u tim sredinama.

Svake godine gradovi i općine povećavaju iznose, pa će tako i Zagreb, najavljuje se, idućeg tjedna podebljati iznos za opremu novorođenog djeteta, s 600 na 800 eura.

Osim novčane potpore, budućim roditeljima važna je i skrb za dijete: mjesto u dječjem vrtiću u nekim je gradovima nemoguće dobiti.

Broj gradova i općina koje osiguravaju ne samo mjesto nego i besplatan boravak u dječjem vrtiću raste: dok su u 2023. takvu mogućnost pružala 24 grada i općine, u 2024. taj broj je narastao na 32 jedinice lokalne samouprave. Najviše besplatnih vrtića ima u Osječko-baranjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Ipak, ostaje problem jaslica u gradovima, jer dovoljno kapaciteta nema, pa su liste čekanja preduge. Kako bi premostili taj nedostatak, u nekim općinama sufinanciraju otvaranje obrta za čuvanje djece.

Uz novčane nagrade, besplatan vrtić, neke općine i gradovi sufinanciraju ili besplatno dodjeljuju udžbenike, stipendiraju učenike i studente, sufinanciraju trošak prijevoza učenika, ili smještaj studenata. Studentske stipendije najizdašnije su u Gradu Zagrebu. Sufinanciraju se i učenici koji se školuju za deficitarna zanimanja, dodjeljuju se naknade samohranim roditeljima.

Sve više jedinica lokalne samouprave ulaže u mjere stambenog zbrinjavanja: sufinancira se kupnja prve nekretnine, odobrava se niži komunalni doprinos, a neki gradovi i općine ga ni ne naplaćuju za prvu nekretninu mladim obiteljima, dok druge pak daruju zemljište.

Uz to, djeca se do kretanja u osnovnu školu besplatno voze vlakom, do 18. godine im je besplatno ako imaju “pametnu karticu”, iseljenike se mami raznim drugim olakšicama.

U potporama ne zaostaje ni država. Novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je stupio na snagu 1. ožujka 2025., predvidio je značajnije iznose izdvajanja za roditelje i djecu, a koja se odnose na novčanu potporu tijekom i nakon prvih šest mjeseci života djeteta.

Izmjenama zakona najviša naknada za roditeljski dopust povećana je na 3.000 eura neto, roditeljski dopust može se koristiti do osme godine života djeteta, a očinski dopust produžen je na 20 dana, odnosno 30 dana za blizance i više djece. Država daje i jednokratnu naknada za svako novorođenče od 618 eura.

U Hrvatskoj je tijekom 2025. na račune majki i očeva koji su koristili dopust za rođenje djeteta država isplatila gotovo 508 milijuna eura u okviru proaktivne pronatalitetne politike, i to je najveći dosad isplaćeni iznos. Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić tvrdi to je najveći iznos koji je jedna europska država “iskeširala” za majke i očeve.

Pogodnosti je na pretek, a sve kako bi se potaknula demografska revitalizacija i ravnomjerni razvoj Hrvatske.