Građani Europske unije tijekom istraživanja kroz ankete Eurobarometra, iskazali su potrebu za promjenama politika usmjerenih na povećanje poreza na okoliš i zdravlje te osiguranje pravednosti i transparentnosti u oporezivanju poduzeća i fizičkih osoba.
Podaci naglašavaju široku podršku mjerama poput minimalnih pravila o porezu na dobit, oporezivanja najbogatijih pojedinaca i naknada za okoliš, što odražava očekivanja građana za pravednijim i održivijim poreznim sustavom.
Među ispitanicima koji podržavaju veće poreze, gotovo polovica spominje da bi prvo povećali poreze na duhan i alkohol, ako bi poreze trebalo povećati za financiranje javnih usluga.
Gotovo šest od deset ispitanika, kako pokazuje istraživanje Eurobarometra, podržava korištenje poreza kako bi se obeshrabrila upotreba ili potrošnja ekološki štetnih dobara i zagađujućih izvora energije. Tako 59 posto ispitanika podržava poreze na održivost dok 53 posto građana podržava poreze na zračne usluge.
Nešto više od polovice podržava oporezivanje zračnog prometa po istoj stopi kao i drugih vrsta prijevoza.
Na pitanje plaćaju li ljudi u njihovim zemljama poreze proporcionalno svojim prihodima i bogatstvu, svaki peti ispitanik odnosno njih 20 posto spominje da se to čini „u velikoj mjeri“, dok otprilike svaki drugi ili 51 posto ističe da se to čini „u određenoj mjeri“.
Osamdeset posto ispitanika slaže se da bi velike multinacionalne tvrtke trebale biti obvezne plaćati minimalni iznos poreza u svakoj zemlji u kojoj posluju, uz snažnu podršku u svim državama članicama.
Na pitanje koje bi mjere, ako ih ima, po njihovom mišljenju EU trebao dati prioritet u vezi s oporezivanjem, više od polovice ispitanika identificiralo je borbu protiv izbjegavanja poreza i utaje poreza kao akciju najvišeg prioriteta.
Građani procjenjuju poreze ne samo kroz njihovu visinu, nego i kroz javne usluge koje financiraju (zdravstvo, obrazovanje, infrastruktura).
Mišljenja Hrvata o porezima
Građani u Hrvatskoj, prema ovom istraživanju, 39 posto smatra da su porezi previsoki i smanjili bi ih čak i uz manje ili lošije javne usluge. 27 posto njih podupire više poreze ako znače bolje javne usluge. 26 posto građana Hrvatske, u istraživanju Eurobarometra, želi zadržati i poreze i javne usluge na istoj razini dok je osam posto njih neodlučno.
Ocijenjeno je i kako bi su prvi porezi koje bi trebalo smanjiti porezi na plaće, porez na dodanu vrijednost (PDV) te porezi na nekretnine dok bi poreze na duhan i alkohol, porezi na dohodak od ulaganja te porezi na poduzeća.
Najvažnije porezne akcije koje bi EU trebala prioritetno provoditi su borba protiv izbjegavanja i utaje poreza – koju podržava 54 posto ispitanika EU od čega 57 posto građana Hrvatske.
Na drugom je mjestu sprječavanje dvostrukog oporezivanja među državama EU, koju podržava 25 posto građana u EU te 45 posto građana u Hrvatskoj. Na trećem je mjestu rješavanje poreznih sporova među državama EU. Ovu akciju podržava 23 posto ispitanika u EU te 18 posto.
Na pitanje treba li uvesti porez na bogatstvo, građani Hrvatske su s 51 posto podržali ovu ideju. 31 posto ispitanih u našoj zemlji djelomično podržava ovu vrstu poreza dok je protiv i neodlučnih bilo po devet posto.
Kada je riječ o minimalnom oporezivanju velikih multinacionalnih kompanija, Hrvati su sa 71 posto podržali i ovu vrstu poreza; 16 posto bi ih djelomično podržalo ovakav porez dok bi protiv bilo 13 posto.
Pročitajte još:
Kada je riječ o ekološkom oporezivanju, njega podržava 62 posto Hrvata a 26 posto ne.
Oporezivanje zračnog prometa na istoj razini kao cestovnog/željezničkog također je prihvatljivo kao porez u Hrvatskoj te bi uvođenje takvog poreza u Hrvatskoj podržalo 54 posto građana dok bi 30 posto bilo protiv, pokazuje istraživanje Eurobarometra, objavljeno u kolovozu.
Hrvatska se ističe iznad EU prosjeka po podršci borbi protiv poreznih prijevara i dvostrukog oporezivanja.
