Gotovo 30 milijuna ljudi u EU nema odgovarajuće zaposlenje

Gospodarska i zdravstvena kriza pokazale su kako problem na tržištu rada nije samo nezaposlenost, već da postoji puno širi krug ljudi koji imaju tzv. nezadovoljenu potrebu za zaposlenjem – nemaju posao ili rade manje od onoga što bi mogu i žele.

S takvim se izazovom 2022. godine u Europskoj uniji susrelo 27,5 milijuna ljudi u dobi od 15 do 74 godine, što je 12 posto proširene radne snage (onih na tržištu rada kao i onih koji se potencijalno mogu uključiti), pokazuju podaci Statistički ured EU (Eurostat).

Stoga se barem jedan od osam ljudi našao u ovakvoj situaciji.

Nezaposlenost je bila bit nezadovoljene potrebe za zaposlenjem u manje od polovice slučajeva (48 posto) u prošloj godini. U Italiji (45 posto) i Bugarskoj (36 posto) više od trećine ljudi koji su se suočili s ovim problemom bilo je dostupno za posao i željelo je raditi, ali ga nije tražilo.

U 2022., u odnosu na godinu ranije, udio nezaposlene radne snage (labor market slack) blago se smanjio u svim zemljama EU, a najveći pad zabilježila je Irska (gotovo pet postotnih bodova). Naime, nezadovoljene potrebe za zapošljavanjem prošle su se godine u odnosu na 2021. smanjile na razini EU za -1,7 pp, ali i u svim zemljama EU.

Šest zemalja EU nije se vratilo na razine udjela nezaposlene radne snage na tržištu rada koje su postojale prije zdravstvene krize 2019. godine. To su Švedska, Litva, Estonija, Njemačka, Rumunjska i Slovačka.

Okviri za razumijevanje EU statistike

Da bi osoba bila nezaposlena, prema kriterijima Međunarodne organizacije rada (ILO), mora ispunjavati nekoliko specifičnih kriterija u pogledu traženja posla i raspoloživosti za rad.

Zbog značajnog usporavanja gospodarske aktivnosti, nezaposleni koji bi u drugim okolnostima tražili posao i bili dostupni za posao mogu napustiti radnu snagu, a da u potpunosti ne izgube privrženost tržištu rada. Naime, neki radnici s nepunim radnim vremenom mogu biti spremni raditi više sati, što je još jedan slučaj nezadovoljene potrebe za zapošljavanjem.

Ljudi koji imaju ovaj problem su svi oni koji su nezaposleni (prema kriterijima ILO-a) ili podzaposleni (dakle, oni koji rade skraćeno radno vrijeme, ali žele i dostupni su raditi više) ili ljudi koji su povezani s radnom snagom zbog spremnosti za rad ili traženje posla, ali nisu evidentirani kao nezaposleni jer ispunjavaju samo neke kriterije za nezaposlenost.

Analize Eurostata obuhvaćaju stanje u Europskoj uniji (EU) i pojedinim državama članicama EU, kao iu dvjema zemljama Europske asocijacije slobodne trgovine (EFTA) – Norveškoj i Švicarskoj, te Srbiji kao zemlji kandidatu.

Komponente udjela nezaposlene radne snage na tržištu rada EU u 2022.

• Nezaposlenost (5,9 posto proširene radne snage)
• Osobe koje su raspoložive za rad, ali ne traže zaposlenje (3 posto)
• Nedovoljno zaposleni honorarni radnici sa skraćenim radnim vremenom (2,6 posto)
• Ljudi koji traže posao, ali nisu odmah dostupni (0,8 posto)
• Godine 2022. stagnacija na tržištu rada bila je najveća u Španjolskoj (21,3 posto proširene radne snage), a slijede Italija (19,5), Grčka (18,5), Švedska (16,1) i Finska (15,1). Nasuprot tome, Češka (3 posto), Malta (4,4) i Poljska (4,9) bilježe najnižu razinu stagnacije na tržištu rada

Iako se očekuje da će s nižom stopom zaposlenosti biti veći udio nezaposlene radne snage na tržištu rada, postoji nekoliko iznimaka. Primjerice, Nizozemska i Švedska imale su 2022. relativno visoku razinu zaposlenosti – 66,2 odnosno 61,7 posto, no udio nezaposlene radne snage na tržištu rada uključivao je 8,6 odnosno 12,8 posto ukupnog broja ljudi.

Primjerice, Rumunjska je imala jedan od najnižih udjela nezaposlene radne snage na tržištu rada (5,5 posto), dok je njezina razina zaposlenosti također bila znatno ispod prosjeka EU-a.