Industrija dronova posljednjih se godina proširila u gotovo sve sfere života, od zaštite i nadzora do poljoprivrede. Slovenska tvrtka OneDrone njima se bavi još od 2012., a deset godina kasnije dobila je i hrvatsku podružnicu koju nam je predstavio njezin suvlasnik i direktor Goran Bajči. S njim smo porazgovarali o poslovanju i planovima OneDrone Hrvatska, ali i o trendovima u toj industriji, zakonskim regulativama te mnogim drugim temama.
Za početak, predstavite mi ukratko Vašu tvrtku – kada ste krenuli s radom, koliko imate dronova i koje sve usluge nudite?
OneDrone d.o.o. otvoren je 2022. godine i hrvatska je podružnica regionalnog OneDrone ekosustava – full-service drone kompanije koja objedinjuje prodaju, podršku, servise, stručnu obuku, savjetovanje, terenske usluge iz zraka i fleet management za dronove. U Hrvatskoj poslujemo iz ureda koji je ujedno i demo-centar i koji se nalazi u Sesvetama (Rimski put 52), gdje klijenti radnim danom mogu doći i vidjeti uživo DJI consumer i DJI Enterprise liniju proizvoda, dogovoriti kratki testni let i dobiti stručnu podršku. Uz prodaju i servis, veliku pozornost smo posvetili obukama u Otvorenoj i Posebnoj kategoriji prema EASA standardu. Uslužno radimo i ostale poslove sa dronovima (pregled solarnih elektrana, pregled i zaštitu kritične infrastrukture, fotogrametriju i LiDAR snimanja, termografiju, multispektralne snimke za poljoprivredu, videoprodukciju iz zraka, automatizirani nadzor sa DJI Dock rješenjem, mjerenje objekata).
Od dronova posjedujemo sve što je danas dostupno na tržištu. Ako nečega kod nas nema, onda to ne postoji ili nema za tim neke velike potražnje. Također, u zadnje vrijeme dosta eksperimentiramo sa CUAV tehnologijom (Counter UAV).
Koliko imate zaposlenih?
U Hrvatskoj trenutno imamo dvije zaposlene osobe i nekoliko vanjskih suradnika, dok većinu ljudskih resursa koristimo iz slovenskog ureda. U OneDrone Hrvatska se kao suvlasnik firme i direktor brinem za operativu ureda, nove poslove, obuke i marketing, a kolega je zadužen za protu-dronsku tehonologiju (CUAV) za kompletan OneDrone. U OneDrone uredu u Sloveniji je trenutno 17 zaposlenih i određeni broj vanjskih suradnika.
Imamo različite profile ljudi ovisno o zahtjevima i odjelu u kojem rade. Među njima se nalaze i profesionalni aktivni komercijalni pilot koji radi na izradi dokumentacije odnosno operativnih priručnika za posebnu kategoriju, instruktor i pilot na malim sportskim zrakoplovima zadužen za školovanje novih pilota, bivši inspektor zrakoplovnih nesreća koji je naš “safety manager“, magistar inženjer geodezije koji radi sve poslove snimanja, obrade podataka, programiranja misija…, zatim dugogodišnji FPV pilot i virtuoz na kontrolama koji je s našim profesionalnim fotografom i snimateljem zadužen za sva snimanja, ekstremne kadrove sa dronovima tijekom videoprodukcije i montažu materijala. Tu su naravno i marketing te uredska podrška. Sve su to ljudi sa velikim iskustvom u svijetu dronova i srodnih tehnologija. Ured u Sloveniji radi još od 2012. tako da su rasli i razvijali se skupa sa tehnologijom zadnjih godina.
OneDrone je također u suvlasništvu ElevonX-a, firme koja se specijalizirala za proizvodnju V-TOL letjelica (Vertical-take off and landing). Ove godine smo otvorili i dva nova tržišta – Makedoniju i prije tek mjesec dana Crnu Goru gdje smo još u procesu rješavanja osnovnih stvari za postavljanje ureda.
OneDrone je izvorno nastao u Sloveniji, kako je došlo do širenja poslovanja na Hrvatsku?
OneDrone je u Sloveniji izgradio snažan “end-to-end” model (prodaja, obuke, servis i terenske usluge) koji je prirodno prerastao u regionalnu prisutnost. Hrvatska je odabrana zbog rasta potražnje u domeni dronova i srodnih usluga te javnom sektoru, kao i potrebe za lokalnim demo-centrom, servisom i podrškom. Rekao bih da hrvatsko tržište ima čak veći potencijal od slovenskog, međutim cijeli koncept “full service dron provider“ još nije sjeo ljudima kod nas.
Godinama sam radio u distribuciji i radio uvoz dronova od svih relevantnih svjetskih proizvođača tako da dobro poznajem tržište, relevantne igrače i prilike, međutim iz pozicije distribucije poprilično ste ograničeni što možete raditi s dronovima. U to vrijeme OneDrone mi je bio partner s kojim sam našao dobar zajednički jezik i malo po malo smo pričali o prilikama u Hrvatskoj i mogućnosti otvaranja ureda u Zagrebu. Danas hrvatska podružnica radi usko povezano s ljubljanskim timom i koristi zajedničku infrastrukturu, znanje i certifikate.
Posebno mi je interesantna Vaša video produkcija, što sve ona uključuje i što se od toga najviše traži?
Naša video produkcija spaja najnoviju tehnologiju zračnog snimanja s nagrađivanim foto/video timom. Radimo TV priloge, reklame i promotivne spotove, industrijske i turističke videe, kao i “hero” sadržaje za brendove (komercijala, lifestyle, sport). Naše kolege vole taj dio posla i tu je onaj gušt gdje se spaja kreativa s vještinom letenja dronom, no u stvarnosti to je grana koja malo po malo odumire. Daleko od toga da se neće raditi snimanja iz zraka u budućnosti, ona će uvijek biti tražena, no u tom dijelu posla više nema toliko zarade kao nekada. Većinom na naše područje dolaze ekipe iz nekih drugih zemalja, odrađuju te poslove ispod svake cijene i stvaraju konkurenciju. Dosta vanjskih produkcija dovodi svoje timove i samo trebaju da im netko ovdje riješi papirologiju kako bi legalno letjeli. Postoje naravno u toj priči i oni neki stalni klijenti koji cijene profesionalnost i pouzdanost i ne posežu za jeftinim jednokratnim rješenjima. Ako govorimo o profesionalnim angažmanima tu se traži vrhunska oprema od drona, kamera, objektiva do ostalih popratnih rješenja potrebnih za kvalitetnu izvedbu te naravno kvalitetni piloti sa iskustvom i dobrom komunikacijom. U prijevodu to znači da im produkcija ne mora deset puta objašnjavati zadatke, da jednostavno komuniciraju s ostatkom ekipe na setu, strpljivi su jer se takva snimanja nekad znaju odužiti zbog različitih okolnosti pa više sjediš i čekaš nego što nešto snimaš. Naš tim uglavnom leti u tandemu što znači da na jednom dronu imate pilota i operatora na kameri kako bi se uhvatio savršen kadar. U zadnje vrijeme se dosta traže uzbudljive FPV snimke i tu do izražaja dolazi kreativnost, ali i vještine pilota. U svakom slučaju još uvijek se tu nađe vrlo zanimljivih projekata.
OneDrone ima i svoju akademiju. Gdje se održavaju ti tečajevi i koliko traju?
OneDrone akademiju ili OneDrone obuke držimo kroz više formata. Imamo obuke za potpune početnike gdje korisnike upoznajemo s osnovnim informacijama o njihovim dronovima i regulativi, što je više teoretski dio. Tu nekad odradimo i malo letenja na simulatoru kako bi dobili dojam što ih čeka kada polete sa svojim novim dronom. S našim fotografom i snimateljem radimo foto i video radionice koje su više orijentirane na snimanje i fotografiju iz zraka na kojima se uči o osnovama kompozicije, teoriji boja, dobivaju se fotografski savjeti za bolje snimke, o senzorima i postavkama kamere itd. Uz ove osnovne tečajeve nudimo obuke za pilote u otvorenoj i posebnoj kategoriji. Takve obuke su malo ozbiljnije, ide se više u detalje i polaznike se priprema za polaganje ispita (A2). Osim teoretskog dijela veliku pozornost posvećujemo praktičnoj obuci na kojoj se polaznici uče osnovnim i naprednim manevrima i upoznaju sa dronom s kojim će kasnije raditi. One uglavnom traju dva do tri dana, ovisno o prethodnom znanju polaznika i njihovim zahtjevima.
Obuka za posebnu kategoriju je trenutno najširi koncept i traje minimalno pet-šest dana, nakon čega za operatora izrađujemo operativni priručnik koji im je potreban za dobivanje rješenja za rad u posebnoj kategoriji. Posebna kategorija vam omogućava puno više opcija za rad, ali je isto tako kompleksnija po pitanju pravila i procedura. Zato kada obuku završimo i dalje ostajemo s klijentom u kontaktu i pratimo ih kroz njihove operacije putem naše usluge fleet managementa. To je jedan odnos koji ide na duge staze. Povremeno na zahtjev odradimo i neku specijaliziranu obuku (fotogrametrija, termografija, specifični product trening). Obuke se održavaju u našim uredima u Hrvatskoj i Sloveniji, a početkom godine smo imali i jedan uspješni veći trening u Makedoniji.
Stječe se dojam da su dronovi posljednjih godina zaista sveprisutni, u gotovo svim segmentima života. U kojim ih se područjima najviše koristi u Hrvatskoj?
Tržište dronova u Hrvatskoj bilježi postupan rast koji je posebno značajan u zadnjih nekoliko godina, a potaknut je sve većim interesom za primjenu bespilotnih letjelica u različitim sektorima. Iako Hrvatska nije među vodećim zemljama u industriji dronova, postoji veliki potencijal za rast, osobito u područjima poput zaštite kritične infrastrukture, sigurnosti, nadzora, inspekcije i poljoprivrede.
Također, ljudi kada čuju riječ dron, najčešće pomisle na one u zraku, odnosno bespilotne letjelice. Međutim u dronove spadaju i UGV-i, a to su besposadna vozila koja se kreću po zemlji, kao i besposadne podmornice ili maritimni dronovi s kojima smo nedavno došli u kontakt i za koje vjerujemo da imaju svjetlu budućnost.
Tržište dronova raste iz dana u dan jer je njihova primjena sve veća i prisutni su u sve više vertikala i industrija. Činjenica je da mogu zamijeniti ljude puno bolje i preciznije na mnogim područjima. Precizniji su, u većini slučajeva pouzdaniji i ono što je najvažnije, brzi.
Kakva je situacija s, primjerice, korištenjem dronova u poljoprivredi?
Iako su se u poljoprivredi počeli tek događati prvi koraci, to je grana u kojoj leži puno potencijala. Do sada je kočnica bila ponajviše u samom zakonodavstvu, no jednako tako i u neupućenosti u mogućnosti ovih dronova.
Teško je pojedinim poljoprivrednicima odjednom u glavi zamijeniti dio strojeva koje su do sada koristili dronom o kojem do nedavno nisu znali ništa.
Ono što je još zanimljivije, dron u tom scenariju ne radi nužno zamjenu nekog stroja već je neizostavni dodatak svemu što su do sada koristili, a može podići dosadašnji način rada i kvalitetu na jednu novu razinu. To su izuzetno veliki strojevi s kojima treba znati upravljati i potrebno je znati kako ih uklopiti u trenutno zakonodavstvo. Nestručno upravljanje ne samo da će smanjiti rezultate koje ti dronovi mogu postići, već može uzrokovati ozbiljne štete i ozljede.
Na koji način hrvatsko zakonodavstvo regulira industriju dronova?
U Hrvatskoj kao i svim zemljama Europske unije vrijede pravila EASA-e (European Aviation Safety Agency), a lokalno se za implementaciju brine Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo koja nadzire rad operatora u otvorenoj i posebnoj kategoriji. Agencija se trudi pročistiti tu šumu pravila i pomoći svim operaterima da što jednostavnije na legalan način lete, ali unatoč tome ima puno nelegalnih dronova u zraku. Dodatno, tu je i Hrvatska kontrola zračne plovidbe preko čijeg se portala ili aplikacije (AMC) radi najava leta i rezervacija zračnog prostora. No tehnologija je uvijek nekoliko koraka ispred pa tako još nije baš za sve sustave kompletno posložena regulativa. Prije par godina su na tržište plasirani Dockovi iliti “dronovi u kutijama“. Najpoznatiji primjer je DJI Dock koji je trenutno aktualan u svojoj trećoj inačici. To su sustavi za automatske letove koji bi se trebali provoditi uz minimalni nadzor pilota koji bi se najčešće nalazio na velikim udaljenostima. Na primjer, pilot se nalazi u kontrolnom centru u Zagrebu dok je dron u misiji u luci Rijeka ili radi inspekciju neke od solarnih elektrana na našoj obali.
Ovdje su mogućnosti gotovo neograničene, no još jednom je zakon povukao kočnicu.
Trenutno se radi na legalnoj implementaciji takvog sustava i naša firma direktno surađuje s proizvođačem po tom pitanju te se nadamo da ćemo rezultate vidjeti tijekom iduće godine, što će značiti veliki pomak u poslovanju i radu s dronovima te otvoriti neka nova vrata bar što se tiče Hrvatske, jer se na pojedinim mjestima u svijetu ova tehnologija već duže vrijeme koristi u punom kapacitetu.
Kakve usluge klijenti najčešće traže od vas?
Od usluga se uglavnom traže razne inspekcije, snimanja i obuke za operatore u posebnoj kategoriji koje naša firma provodi, izrade operativnih priručnika i fleet management.
Dosta često firme traže rješenja sa dronovima za svoje poslovanje. Donekle su svjesni mogućnosti dronova, ali nemaju znanje kako ih na ispravan način upogoniti u njihovom poslovanju. Tu se naša firma izdvaja od ostalih na tržištu jer nudimo sveobuhvatna rješenja koja uključuju detekciju problema, savjetovanje, posebne obuke, implementaciju te daljnji nadzor i podršku u vidu fleet managementa. Fleet management opcija je jednako važna za male i velike organizacije. To dođe kao kvalitetno “knjigovodstvo i podrška“ za dronove.
Kakva je situacija vani, koji su aktualni trendovi u industriji dronova?
Ovo je zaista industrija koja je svake godine sve zanimljivija i sve više evoluira i raste, od jednostavnih letjelica iz consumer segmenta, koje hobistima služe kako bi snimili prekrasni kadar iz zraka, do strojeva bez kojih danas ne možete zamisliti određene industrije.
Generalno se vani, a pritom mislim na Europsku uniju, priča ne razlikuje previše u odnosu na Hrvatsku samo je u nekim zemljama ta priča na višoj razini i većih razmjera.
Ako idemo više prema istoku, Kini, tu možemo reći da smo godinama u zaostatku. Kod njih su neka rješenja već dio svakodnevice, dok je to kod nas još u eksperimentalnoj fazi. Glavni razlog za to je stroga EU regulativa koja koči taj razvoj.
Kroz godine su napredovale baterije, pogonski i komunikacijski sistemi, kao i sistemi navođenja i pozicioniranja te senzorika. Danas su termalne kamere, “night vision“, laserski daljinomjeri, kamere sa izuzetno jakom optikom, LiDAR sustavi gotovo standarni dio opreme.
Vodeći proizvođači su tu odlično razradili priču, a dio u kojem su slabiji ostavili su “third party providerima“, odnosno drugim manjim firmama koje za njihove dronove proizvode različite dodatke poput sustava za detekciju plina, uzorkovanja vode i drveća.
Najveći hit trenutno već spomenuta Dock rješenja koja nisu ništa drugo nego kućište u kojem se nalazi dron i koje možete smjestiti bilo gdje i na daljinu upravljati s operacijama. Ne smijemo zanemariti ni software koji je ključan za daljnji razvoj dronova i danas-sutra potpuno autonomne operacije.
Tu ne govorimo samo o klasičnim softverskim rješenjima, već i o primjeni umjetne inteligencije koja nije nepoznanica kada su dronovi u pitanju, nego tu postoji izuzetno veliko područje primjene. AI tako može sudjelovati u razvrstavanju i raspoznavanju onoga što dron bilježi svojim senzorima, detaljnoj analitici i izradi raznih izvješća, kreiranju učinkovitijih metoda i sveopćoj boljoj iskoristivosti raspoloživog hardvera.
Na svojim stranicama spominjete i inovativna rješenja koja omogućavaju razvoj znanja i okoliša. Možete li mi reći nešto više o tome, predstaviti neka od tih rješenja?
Tri su konkretne domene:
- Agro-dronovi i precizna poljoprivreda: multispektralna snimanja za indeksiranje usjeva te operacije prskanja/rasipanja s ciljanom primjenom sredstava (manja potrošnja, manji utjecaj na okoliš).
- Obrazovanje i transfer znanja: akademija + obuke sa certificiranim instruktorima + prilagođeni in-house treninzi pod EU regulativom.
- Zelena energija i infrastruktura: zračne termalne inspekcije solarnih elektrana i vjetroparkova, sa tehnologijom DJI Dock što skraćuje zastoje i podiže učinkovitost.
Također, radite i na raznim istraživačko-razvojnim projektima financiranim javnim sredstvima. O čemu je točno riječ?
U OneDrone ekosustavu sudjelujemo u R&D inicijativama usmjerenima na standarde, sigurnost, nove operativne modele i edukacije (npr. U-space, sustavi automatiziranog nadzora, digitalni materijali za edukacije novih operatora i pilota, testiranje CUAV rješenja). U takvim projektima tipično smo tehnički partner/operater, osiguravamo eksperimentalne letove, terensku validaciju i prijenos znanja (kurikulumi, radionice).
Završno, koji su planovi za dalje? Postoje li neki projekti koje biste željeli istaknuti ovom prilikom?
Plan nam je svakako istaknuti se sveobuhvatnom ponudom i zauzeti vodeće mjesto u UAV i CUAV segmentu u regiji. Za sada nas u Hrvatskoj još uvijek pretežno doživljavaju kao servisno mjesto, mjesto za obuke i usluge s dronovima. Radimo na tome da nas potencijalni klijenti vide i u drugom svjetlu, da im postane jasno da kod nas mogu naći bilo što vezano za dronove i srodnu tehnologiju.
Plan nam je u naredne dvije godine povećati opseg poslovanja i broj zaposlenih kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama, iako su za sada najveći potencijal Hrvatska i Slovenija.
Pročitajte još:
Ukoliko nam dobro prođu projekti na kojima smo počeli raditi, a koji bi se potencijalno trebali realizirati tijekom 2026. i 2027. to više neće biti samo plan već će prijeći u realizaciju.
Svakako ćemo i dalje raditi na širenju mogućnosti edukacije i novim rješenjima za poboljšanje usluge.
