Potrošnja plina u svijetu prošle je godine dosegnula novu rekordnu razinu, a trebala bi porasti i u 2025., uz tijesnu ponudu pod pritiskom punjenja skladišta u Europi, upozorila je u utorak Međunarodna agencija za energetiku (IEA).
Potrošnja plina porasla je lani za 2,8 posto, odnosno za 115 milijardi kubika, izračunala je agencija na temelju preliminarnih podataka.
Plin je 2024. bio na vrhu ljestvice goriva po udjelu u rastu potražnje za energijom u 2024., od oko 40 posto, prema preliminarnim podacima.
Geografski motor “relativno snažnog rasta” bila je azijsko-pacifička regija, među sektorima izdvajala se potražnja u energetskom sektoru i u industriji.
I europska industrija, piše Hina, trošila je lani više plina, ali još nije ni izbliza dostigla pretkriznu razinu.
Ponuda ukapljenog prirodnog plina (LNG) porasla je lani za 2,3 posto odnosno za 13 milijardi kubika, izračunali su u IEA-i. Rast je tako bio znatno ispod prosjeka u razdoblju od 2016. do 2020. kada je godišnja stopa rasta iznosila osam posto.
Protuteža većoj opskrbi LNG-om bit će smanjena isporuka ruskog plina cjevovodima u Europu, ističe IEA, dodajući da procjenu temelji na pretpostavci da ruski plin do kraja godine neće plinovodima preko Ukrajine stizati europskim kupcima.
Hrvatska godišnje potroši, kada je riječ i o kućanstvima i o gospodarstvu, u maksimalnim uvjetima potrošnje, oko 2,8 milijarde kubika plina.
Pročitajte još:
LNG terminal u Omišlju će nakon proširenja, odobrenog u svibnju, imati kapacitet 6,1 milijardu prostornih metara plina godišnje.
Uz to, objavom međunarodnog natječaja vrijednog 35 milijuna eura u oglasniku javne nabave Plinacro je prije desetak dana započeo jedan od svojih najvažnijih energetskih projekata – izgradnju magistralnog plinovoda Kozarac-Sisak. Plinovod, duljine oko 21 kilometar, protezat će se kroz Sisačko-moslavačku županiju i spojiti plinski čvor Kozarac s mjerno-redukcijskom stanicom Sisak.
