Glavni uzrok pomora pčela u Hrvatskoj je tretiranje uljane repice

Sektorski odbori Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) održali su sastanak na kojem se razgovaralo o načinu na koji je potrebno osvijestiti poljoprivredne proizvođače biljnih kultura o važnosti pčela i njihovoj zaštiti te o sprečavanju potencijalnog pomora, izvijestili su iz HPK.

“Glavni uzrok pomora pčela posljednjih je godina bilo tretiranje uljane repice, važne ratarske kulture za pčelare i pčelinje paše. Problem kod pomora pčela najvećim dijelom stvara manji broj poljoprivrednika koji iz neznanja naprave velike greške prilikom tretiranja pojedinih ratarskih kultura pesticidima i drugim zaštitnim sredstvima, koja su najčešće u Hrvatskoj zabranjena”, navedeno je u priopćenju.

Predsjednik Odbora za pčelarstvo Željko Vukić rekao je da su ratarske kulture pčelinje paše i da su jako bitne u proizvodnji pčelinjih proizvoda. Istaknuo je da je zato potrebna snažna komunikacija i suradnja na svim razinama te kontrola na terenu.

“Potrebno je uspostaviti ravnotežu između pčelarskog i ostalog poljoprivredno-proizvodnog sektora kako bi se trovanje pčela svelo na minimum”, dodao je.

Milorad Šubić, stručnjak Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, naglasio je kako je svaki poljoprivrednik koji planira tretirati usjev s opasnom djelatnom tvari dužan informirati Hrvatski pčelarski savez, a za svako nepridržavanje postoji novčana kazna.

“Kad poljoprivrednik nema učinkovito rješenje, poseže za nekim alternativama koje su prisutne u susjednim zemljama. Poljoprivrednici diljem svijeta koriste za pčele vrlo opasne kemijske spojeve, dok je Europska unija zabranila njih više od 900. Poljoprivreda za pčele nije nikad bila opasna kao danas budući da se kroz ilegalnu trgovinu pesticida plasira ono što je zabranjeno u EU. Imamo primjer kako je 2.500 pčelinjih zajednica nestalo u Prekomurju. Kad se desi neki pomor, najbliže parcele idu u nadzor i kontrolira se jesu li ispunili tu obavezu, i to je na snazi od travnja 2022. godine”, kazao je Šubić.

Na sastanku je istaknuto da je od 2014. godine na snazi Zakon o održivoj uporabi pesticida i da je pokrenuta edukacija poljoprivrednika, zbog čega se vjerovalo da će se, nakon te obuke, opasnost za pčelarstvo smanjiti, no dogodilo se suprotno.

Vukić je objasnio da je uljana repica bitna za pašu pčela i da im je u interesu da ratari imaju što veću i kvalitetniju proizvodnju. Zato se postavlja pitanje postoji li neko zaštitno sredstvo koje nije zabranjeno, a koje bi se moglo staviti na proširenu listu, i da pritom nije štetno za pčele. Šubić je rekao kako postoje dva sredstva u Hrvatskoj i jedno u ekološkoj poljoprivredi.

Proizvođači su se složili kako nitko ne truje pčele namjerno te da je riječ o neznanju i neimaštini, odnosno lošoj poziciji i financijskoj situaciji ratara koji zbog zaštite svoje proizvodnje sve čine kako bi imali veću i kvalitetnu proizvodnju. Najavili su kako će od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zatražiti jaču podršku u edukaciji i savjetovanju.