Francoisu Bayrouu, četvrtom francuskom premijeru u tri godine, prijeti gotovo siguran poraz na glasanju o povjerenju, što za drugo najveće gospodarstvo europodručja predstavlja još veću političku neizvjesnost.
Pad vlade vjerojatno će pogoršati paralizu Francuske u ključnom trenutku za Europu koja traži jedinstvo suočena s ruskim ratom protiv Ukrajine, sve dominantnijom Kinom i trgovinskim napetostima sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Situacija također ugrožava sposobnost države da obuzda svoj dug te joj istovremeno prijeti pad kreditnog rejtinga. Francuska se suočava s akutnim pritiskom da svoje financije dovede u red, pri čemu joj je prošlogodišnji deficit bio gotovo dvostruko veći od limita Europske unije koji iznosi tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Francuski je javni dug prošle godine iznosio 113,9 posto BDP-a.
Unatoč nizu razgovora i medijskih nastupa otkako je 25. kolovoza zatražio glasanje o povjerenju usred napete rasprave o zakonu o proračunu, prenosi Hina, čini se da Bayrou tijekom vikenda nije uspio osigurati većinu.
Oporbeni čelnici iz svih krajeva političkog spektra jasno su rekli da ga neće podržati.
U slučaju da parlament izglasa nepovjerenje Bayrouu, predsjednik Emmanuel Macron vjerojatno će ponovo morati tražiti šefa vlade koji će uspjeti postići da parlament usvoji proračun, manje od godinu dana otkako je smijenjen Bayrouov konzervativni prethodnik Michel Barnier.
Macron je kao i prošle godine isključio mogućnost raspuštanja parlamenta. Francuska je u političkoj krizi otkako je Macron 2024. raspisao prijevremene izbore koji su doveli do parlamenta u kojem nijedna stranka nema jasnu većinu.
Pročitajte još:
Francuske obveznice na europskim tržištima bile su više poljuljane očekivanim glasovanjem, navodi Euronews, posebno jer je ono bilo potaknuto raspravom o francuskom proračunu za sljedeću godinu i istaknulo nestabilnu ravnotežu između kratkoročnog tržišnog povjerenja i dugoročnih fiskalnih zabrinutosti.
Francuski dugoročni troškovi zaduživanja porasli su na razine kakve nisu viđene od 2009., odražavajući nelagodu investitora zbog fiskalnih izgleda zemlje uoči vjerojatnog političkog zastoja. Glasanje o povjerenju zakazano je za ponedjeljak poslijepodne.
