Francuska lobira među ostalim članicama Europske unije (EU) da prihvate ideju više zajedničkog zaduživanja što bi, po tvrdnjama Pariza, osnažilo i važnost eura kako globalne rezervne valute.
Među zemljama članicama u optjecaju je nacrt izjave za samit EU-a koji je predviđen za četvrtak i petak ovoga tjedna u kojoj bi se pozvalo Europsku središnju banku da istraži načine za jačanje međunarodne uloge eura.
Trenutačna globalna kretanja pod utjecajem politike američkog predsjednika Donalda Trumpa čini se da slabe dominantnu ulogu dolara što otvara put da se 25 godina stara jedinstvena europska valuta pokuša nametnuti kao alternativa u međunarodnim transakcijama.
Pariz navodi da investitori traže alternativu za investicijsko sigurno utočište umjesto američkih vrijednosnih papira, pa bi EU trebala izdati više zajedničkog duga.
Problem je što unutar EU-a postoji raskorak između Francuske i drugih snažno zaduženih zemalja poput Italije i Španjolske s jedne strane te Njemačke ili Nizozemske s druge strane koje se opiru povećanju zajedničkog duga u strahu da se na njih ne svali većina toga tereta.
U Francuskoj, Italiji i Španjolskoj je omjer javnog duga i bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznad 100 posto, dok je u Njemačkoj 64 posto te u Nizozemskoj 44 posto.
U Hrvatskoj je na kraju prošle godine javni dug iznosio 49,3 milijarde eura ili 57,6 posto BDP-a što je Hrvatsku svrstalo među zemlje s dugom nižim od granice od 60 posto koliko je postavljeno kao prihvatljiva razina duga temeljem kriterija iz Maastrichta.
Zajednički dug bi omogućio više zaduženim zemljama da ulažu u pojedine sektore, poput obrane, bez povećanja nacionalnog duga.
Na povećanje količine kvalitetne dužničke imovine EU-a pozvala je nedavno i glavna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva rekavši da za to postoji potražnja na tržištu.
Glavni ekonomist Europske središnje banke Philip Lane rekao je ovoga mjeseca da je euro područje dizajnirano na način koji je rezultirao nedovoljnom ponudom sigurne imovine i da je jedan od načina da se to prevlada izdavanje zajedničkih obveznica za projekte na razini EU-a. Druga opcija bila bi povećanje količine sigurne imovine nacionalnim izdanjima, no pojedini analitičari smatraju da bi bolja opcija bili zajednički vrijednosni papiri.
EU se trenutačno bori da otplati zajednički dug od gotovo 800 milijardi eura izdan tijekom pandemije kako bi se dao ekonomski poticaj gospodarstvima. Po procjeni Bruxellesa, od 2028. trebat će otplaćivati 30 milijardi eura godišnje što je petina godišnjeg proračuna, osim ako se dug ne refinancira.
Pročitajte još:
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa smatra da je pitanje globalne uloge eura dio šire rasprave o produbljivanju jedinstvenog tržišta te prekograničnih europskih pravila za štednju i investicije.
Na euro sada otpada oko 19 posto svjetskih valutnih rezervi, a na dolar 58 posto premda postotak kod dolara opada jer je prije 10 godina iznosio 65 posto.
