Forum o graditeljstvu: Iako sektor i dalje raste, previše se oslanja na europske fondove

U utorak je u HGK održan forum nazvan “Prostor, gradnja, budućnost Hrvatske” na kojem su sudjelovali ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, predsjednik HGK Luka Burilović, i predstavnici tvrtki iz građevinskog sektora.

I Burilović i Bačić su u svojem obraćanju okupljenima istaknuli da građevinski sektor ubrzano raste već zadnjih pet godina. Po podacima ministarstva graditeljstva, projicira se da će građevinski sektor biti zaslužan za 6,3 posto hrvatskog BDP-a u 2024. godini, što bi trebao biti porast u odnosu na 5,8 posto 2023. Bačić je rekao da iz toga proizlazi da je vrijednost sektora oko 5 milijardi eura. Istovremeno, obujam građevinskih radova u studenom 2024. se povećao za 15,5 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije.

Burilović je u uvodnom izlaganju istaknuo da je rast pogonjen Europskim fondovima, u kojima je Hrvatskoj stavljeno na raspolaganje 25 milijardi eura. No istaknuti su problemi tog sektora, koji uključuju manjak kvalificirane radne snage.

“Rast u proteklim godinama usko je povezan s priljevom sredstava iz fondova EU te kroz NPOO, kojim financiramo značajan dio obnove od potresa. Kako bi sektor napredovao, potrebno je pronaći i rješenje nedostatka radne snage, koji se ne može oslanjati samo na uvoz stranih radnika. Uz sigurnost i kvalitetu života, što je jedna od naših najvećih prednosti, potrebno je osigurati priuštivo stanovanje kako bismo stvorili uvjete za povratak brojnih obitelji,“ poručio je Burilović.

Bačić je rekao da sektor trenutno zapošljava oko 150.000 radnika, a da će u prognoziranom rastu BDP-a u 2025. od oko 3,2 posto građevinski sektor biti zaslužan za trećinu, tj. za 1 posto novog rasta u ovoj godini, dodavši da to znači i da će već sljedeće godine nedostajati 9-10 tisuća radnika u tom sektoru.

Samo u siječnju ove godine je MUP izdao gotovo šest tisuća radnih dozvola za sektor građevinarstva. Od ukupno 17.168 izdanih radnih dozvola stranim radnicima u siječnju 2025. godine 11.282 se odnosilo na novo zapošljavanje.

Na forumu je predstavljena i prezentacija ministarstva u kojoj su se taksativno nabrojali problemi koji muče građevinski sektor, kao i zakonska rješenja kojima se ministarstvo nastoji uhvatiti ukoštac s njima.

Među probleme koji se predviđaju spada usporavanje inozemne potražnje zbog makroekonomskih zbivanja, niska produktivnost po zaposlenom, nedostatak kvalificirane radne snage, prevelika orijentacija na domaće tržište i projekte koji se financiraju iz EU fondova, rast cijena građevnog materijala, kao i naposljetku očekivano “hlađenje” tržišta nekretnina.

Bačić je zatim krenuo u predstavljanje aktivnosti koje provodi njegovo ministarstvo, u obliku niza novih zakona i pravilnika koji bi se trebali donijeti kasnije tijekom ove godine. Ministarstvo graditeljstva je svoje napore svrstalo su u četiri programske cjeline nazvana po početnim slovima 4D, a razdoblje u kojem bi se sve mjere trebale provesti je do 2028, dakle u naredne tri godine, do isteka mandata sadašnje vlade.

1. Demografska revitalizacija odnosi se na pokušaj razvoja stanogradnje, i to ponajprije kroz donošenje novog Nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine, koji bi trebao poslužiti kao glavni strateški dokument stambene politike u narednih pet godina. Radi se o skupu mjera koje bi uključivale i mjere porezne politike radi aktivacije praznih stambenih jedinica koja se ne koriste za stanovanje, kao i poticanje neprofitnih stambenih zadruga, prenamjenu postojećih građevina, i slično.

2. Dekarbonizacija i zelena tranzicija, tj. mjere za energetsku obnovu zgrada. To uključuje i 25 milijuna eura osiguranih za obnovu obiteljskih kuća kojima prijeti tzv. energetsko siromaštvo, ali i druge “zelene” mjere poput uređenja pročelja, sufinanciranje ugradnje dizala u stambene zgrade sa više od tri kata, te izrada strateških planova za prelazak na sustave grijanja bez štetnih emisija do 2050. godine.

3. Digitalna transformacija, opsežan pothvat unapređenja Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU), što uključuje izradu novih digitalnih prostornih planova, na što će se potrošiti 17 milijuna eura. Ova stavka uključuje i suzbijanje nezakonite gradnje korištenjem novih tehnologija, transparentnija izrada troškovnika građevinskih radova, a tu je i mamutski višegodišnji posao novih katastarskih izmjera građevinskih područja, za što se projicira trošak od 400 milijuna eura.

4. Dokumenti od strateške važnosti, pod čime se misli niz dokumenata koji bi trebali odrediti smjer prostornog uređenja u nadolazećim godinama. U prvom redu je tu strategija upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, zatim državni plan prostornog razvoja, prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa, itd.

U zaključku je ministar Bačić podsjetio da su dva najveća prioriteta Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju. O oba zakona će se prije donošenja održati niz sastanaka sa dionicima. “Ministarstvo će do kraja godine donijeti nekoliko zakona, strateškog značaja, prije svega novi zakon o gradnji, gdje će nam itekako trebati suradnja i koordinacija s građevinskim sektorom, a radimo i novi zakon o prostornom uređenju,” napomenuo je Bačić.

Potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj izjavila je da su svi pokazatelji u građevinarstvu porasli u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu od 15 do 30 posto. “Sa svim mjerama stambene politike, infrastrukturnih objekata i stambene izgradnje nastojat će se građevinski sektor održati na životu, odnosno da svi ti pokazatelji u idućem razdoblju budu ovakvi kakvi su i do sada,” istaknula je Čagalj.