Agencija Fitch potvrdila je rejting Hrvatske ‘A-‘, uz stabilne izglede, istaknuvši snažan gospodarski rast i fiskalnu disciplinu, ali i malo gospodarstvo, ranjivo na šokove, i slabiju cjenovnu konkurentnost.
Ocjena ‘A’ signalizira kupcima dužničkih papira da Fitch očekuje mali rizik da dugovi neće biti servisirani i da su kapaciteti za njihov povrat snažni, iako su možda ipak ranjiviji na nepovoljne poslovne i ekonomske uvjete nego kod zemalja s višim rejtingom. Stabilnim izgledima Fitch je naznačio da će rejting Hrvatske u dogledno vrijeme zadržati na ‘A-‘, uz napomenu da očekuje da će se javni dug iskazan udjelom u BDP-u stabilizirati na srednji rok, unatoč prognoziranom povećanju proračunskog manjka.
Rejting Hrvatske odražava vjerodostojni zakonski okvir oslonjen na članstvo u EU i eurozoni, snažan gospodarski rast i potvrđenu fiskalnu disciplinu koja je podržala znatno smanjenje javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u proteklim godinama. Snažan ekonomski rast podupirat će i dalje približavanje Hrvatske skupini razvijenih zemalja, iako vanjska cjenovna konkurentnost u posljednje vrijeme slabi.
Slabe su pak točke niži BDP po stanovniku i slabiji institucionalni kapacitet te sustav upravljanja od onih zemalja s ocjenom ‘A’ i malo gospodarstvo. Rast hrvatskog gospodarstva usporio je u 2025. godini na 3,1 posto, ali je i dalje bio znatno viši od prosjeka eurozone gdje je aktivnost porasla za 1,5 posto. Hrvatska je rastom nadmašila i medijan zemalja s ocjenom ‘A’ koji je iznosio 2,5 posto. Osobna potrošnja je lani usporila, a izvoz usluga pao dok su ulaganja i robni izvoz ponovo bili snažni.
U 2027. godini gospodarska aktivnost trebala bi, po Fitchu, usporiti na 2,7 posto i ponovo nadmašiti prognozirani prosjek eurozone i medijan zemalja s ocjenom dužničkih papira ‘A’, uz umjereniju domaću potražnju i poboljšani neto izvoz. Vanjska cjenovna konkurentnost Hrvatske oslabila je, posebno u turizmu, dijelom i zato što se cijene smještaja i restorana približavaju prosjeku EU-a pa se izvoz usluga smanjuje.
Poticaj vanjskoj potražnji za hrvatskom robom i uslugama trebalo bi biti fiskalno popuštanje širom EU-a radi veće potrošnje na obranu i na infrastrukturu. Hrvatska vlada namjerava do 2030. povećati potrošnju na obranu na tri posto BDP-a, s procijenjenih dva posto u 2025., ali efekti prelijevanja na gospodarstvo bit će ograničeni zbog skromnog sektora vojne opreme. Novac iz EU-a podupirat će gospodarski rast do 2030. godine.
Hrvatski proračunski manjak porastao je u 2025. godini na 2,5 posto BDP-a, odražavajući troškove zakona o plaćama u javnom sektoru, veću kapitalnu potrošnju i veća socijalna davanja. U 2027. godini manjak bi trebao porasti na 2,8 posto i biti niži od prognoziranog medijana u skupini zemalja s ocjenom ‘A’, jer će socijalna davanja i potrošnja na obranu dodatno porasti dok bi rast plaća u javnom sektoru trebao usporiti.
Vlada se obavezala zadržati proračunski manjak ispod tri posto BDP-a, ali struktura troškova i razina prihoda u skladu s prosjekom EU-a mogli bi zakomplicirati potencijalnu prilagodbu. Javni dug pao je u 2025. godini na 56,3 posto BDP-a, a u 2026. trebao bi se stabilizirati u uvjetima normalizacije rasta nominalnog BDP-a i tvrdokornog primarnog proračunskog manjka.
Do sada agencija je očekivala nastavak trenda smanjivanja duga, prenosi Hina. Kamate na dug opće države trebale bi neznatno porasti na 3,3 posto proračunskog prihoda u 2026. i 2027. godini, s 3,2 posto u 2025., ali će i dalje biti manje od prognoziranog medijana u grupi zemalja s ocjenom ‘A’.
Napominju da bi mogli sniziti važeći rejting Hrvatske bude li gospodarstvo u srednjem roku raslo znatno slabije no što pokazuju njihove trenutačne procjene zbog, primjerice, strukturnih šokova u ključnim sektorima ili narušene konkurentnosti. Rejting bi mogao biti smanjen i ako se javni dug iskazan udjelom u BDP-u osjetno poveća na srednji rok zbog, primjerice, duljeg razdoblja blaže proračunske politike ili slabijih prognoza za gospodarstvo.
Agencija će pak podići rejting ako se javni dug iskazan udjelom u BDP-u značajno smanji na srednji rok, posebno ako taj trend bude poduprt strukturnim poboljšanjem u javnim financijama. Pozitivno bi ocijenili i približavanje strukturnih pokazatelja, uključujući kvalitetu sustava upravljanja i razinu dohotka, medijanu zemalja s ocjenom ‘A’ zbog, primjerice, duljeg razdoblja snažnog gospodarskog rasta koje ne bi dovelo do gomilanja makroekonomskih, proračunskih ili vanjskih neravnoteža.
Premijer Andrej Plenković rekao je da ova potvrda kreditnog rejtinga ukazuje na to da agencije za dodjelu kreditnog rejtinga smatraju da je Hrvatska politički i gospodarski stabilna država, pouzdana za ulaganja. Iz Banskih dvora ističu da ta ocjena odražava okvir politike Vlade utemeljen na korištenju prednosti članstva Hrvatske u Europskoj uniji, na snažnom gospodarskom rastu i na fiskalnoj disciplini, a članstvo u europodručju dodatno povećava financijsku stabilnost i povjerenje investitora.
Pročitajte još:
“U uvjetima niza geopolitičkih izazova, i ovo izvješće potvrđuje da međunarodne agencije za dodjelu kreditnog rejtinga smatraju Hrvatsku politički i gospodarski stabilnom državom, koja je pouzdana za ulaganja. Snažan gospodarski rast, odgovorno upravljanje javnim financijama i efikasno korištenje europskih sredstava ostat će okvir politike Vlade s ciljem da Hrvatska nastavi hvatati razvojni korak s drugim članicama EU-a”, istaknuo je tim povodom Plenković.
Naglašava i da njihov temeljni prioritet ostaje daljnje podizanje kvalitete života građana i konkurentnosti gospodarstva.
“Zbog provedbe reformi i investicija u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je dosad primila 6,4 milijarde eura (64 posto ukupne alokacije) i na dobrom je putu da do kraja 2026. apsorbira sva dostupna sredstva u okviru Mehanizma za oporavak EU-a”, navedeno je u priopćenju iz Banskih dvora.
