U ponedjeljak je Eurostat objavio svoje veliko godišnje istraživanje o turizmu u Europskoj uniji, u kojoj su se europski statističari pozabavili trendovima i pokazateljima u toj za Europu važnoj industriji.
EU je jedna od glavnih globalnih turistička destinacija, a po podacima UN-ove agencija za turizam WTO prošle 2024. godine je čak pet članica EU bilo u top 10 najposjećenijih zemalja na svijetu (Francuska, Španjolska, Italija, Njemačka i Grčka).
Kako napominju iz Eurostata, turizam čini i vrlo veliki segment europske ekonomije, koja osim visokog udjela u zapošljavanju i gospodarskom rastu doprinosi i generiranjem ekonomske aktivnosti u ruralnim i manje razvijenim predjelima. Procjenjuje se da je turizam zaslužan za 4,5 posto bruto dodane vrijednosti (GVA) u cijeloj EU.
Stanovnici Europske unije stariji od 15 godina ostvarili su 2024. gotovo 1,2 milijarde turističkih putovanja, koja su u prosjeku trajala 5,0 noćenja po putovanju. Od toga je preko polovice (56,3 posto) tih putovanja otpalo na kratke izlete u trajanju od 1-3 noćenja, dok je preostalih 43,7 posto trajalo 4 noćenja ili više.
Po destinacijama, Europljani u velikoj većini preferiraju putovanja unutar domicilne zemlje u kojoj žive, pa su tako domaće destinacije činile gotovo tri četvrtine svih turističkih putovanja, gdje su u prosjeku ostvarili 4 noćenja. Na inozemnim, prekograničnim, putovanjima boravak je očekivano bio duži, u prosjeku 8 noćenja.
U pogledu turističke potrošnje procjenjuje se da su građani EU na turizam potrošili gotovo 618 milijardi eura prošle godine – a od toga je 50,5 posto potrošeno na duljim putovanjima u strane zemlje. Potrošnja po osobi je u prosjeku iznosila 518 eura za pojedino putovanje, dok je potrošnja po noćenju bila 104 eura – i to u rasponu od prosječno 78 eura po noćenju na duljim domaćim putovanjima do 224 eura po noćenj za kraće posjete inozemstvu.
Radi se o rastu 11,6 posto u odnosu na 2023. kad su Europljani u zemljama EU potrošili 553,5 milijardi eura, te 27 posto više u odnosu na 2022. kad je potrošeno 484,5 milijardi eura.
Kad se gledaju dolasci i odsjedanja Europljana u drugim državama EU, prošle godine su rekorderi po ostvarenim noćenjima bili Grčka i Rumunjska, koje su zabilježile prosječno oko 9 noćenja turista iz Europske unije – iznad prosjeka svih 27 država članica, koji je bio oko 7 noćenja. Iznad tog prosjeka je bilo još devet – uglavnom mediteranskih – zemalja, uključujući i Hrvatsku, koja se sa prosjekom od 7,6 noćenja smjestila na sedmo mjesto, između Portugala i Irske. Najkraće se Europljani zadržavaju u ledenoj Estoniji (3,1 noćenja) i Belgiji (3,6 noćenja).
No, iz Eurostata navode da na ove brojke utječu razne varijable, među kojima je prometna povezanost i blizina glavnih tržišta ključna – primjerice, relativno lagan pristup Grčkoj, Španjolskoj ili Cipru i činjenica da se tradi o razvikanim destinacijama motivira posjetitelje da se tamo zadrže nešto dulje, dok je u slučaju Belgije blizina Nizozemske i Francuske razlog zbog kojeg su tamo puno popularniji kraći prekogranični izleti.
Potrošnja europskih turista na destinacijama unutar EU bila je u prosjeku 851 euro po pojedinom putovanju, u rasponu od 344 eura u Slovačkoj do 1.476 eura na Cipru, nakon kojeg slijedi Grčka (1.370 eura), Irska (1.231 eura) i Španjolska (1.120 eura). U te četiri zemlje Europljani iz drugih zemalja se zadržavaju nešto dulje – u prosjeku 8 ili više noćenja – te velikim dijelom (78 posto) pristižu zračnim putem.
Hrvatska je po tom kriteriju također u donjem dijelu gornje polovice, na 11. mjestu, s prosječno potrošenih nešto manje od 800 eura po putovanju, iza Poljske i Bugarske ali ispred Francuske i Austrije.
Po Eurostatovim podacima turisti iz EU su u Hrvatskoj 2024. ukupno potrošili 2,676 milijardi eura – oko 22 posto više nego prethodne 2023. (2.187 milijardi eura) i 78 posto više nego 2022. (1,502 milijarde). Ukupna potrošnja turista na destinacijama u svih 27 članica EU bila je prošle godine blizu 618 milijardi eura, što znači da Hrvatska čini oko 2,3 posto turističkog tržišta.
Kad se gleda potrošnja po ostvarenim noćenjima, Europljani su u stranim državama EU trošili u prosjeku 125 eura po noćenju – u rasponu od Rumunjske (72 eura) i Slovačke (78 eura) do najskupljih Finske, Cipra i Estonije (sve preko 170 eura). Hrvatska je po tom kriteriju pri dnu Europske unije, na 23. mjestu, s nešto više od 100 potrošenih eura po noćenju, iza Danske i ispred Luksemburga.
Eurostat također prikuplja podatke i o obliku prijevoza kojim Europljani pristižu na destinacije u drugim zemljama. Ukupno su građani EU prošle godine istvarili 250 milijuna putovanja u trajanju od barem jednog noćenja, i u 44 posto slučajeva tamo su došli vlastitim ili unajmljenim osobnim vozilom. Zračni prijevoz je na drugom mjestu, s 41 posto putovanja.
Svi drugi oblici prijevoza su daleko manje popularni, pa tako na dolaske vlakom otpada 7 posto putovanja, autobusom 5 posto, te vodenim, tj. riječnim ili morskim putem, tek 2 posto.
U Hrvatsku i dalje velika većina turista dolazi automobilom, tj. cestovnim prijevozom (69 posto) – veći postotak imaju samo Austrija (72 posto) i Slovačka (75 posto) – dok na zrakoplovne dolaske otpada tek 21 posto putovanja. Željezničkim putem u Htrvatsku dolazi tek 1 posto sretnika, autobusom oko 7 posto, dok za ostale vrste prijevoza nema pouzdanih podataka.
Na razini cijele EU oko tri četvrtine svih unutareuropskih putovanja obavlja se avionom, pri čemu prednjače otočne zemlje ili države s popularnim otocima, poput Cipra ili Malte (96 posto), Irske (88 posto) i Španjolske (78 posto). Jedina europska zemlja u kojoj je morski put dominantan oblik dolaska je Estonija, gdje većinu turizma čine izleti iz susjedne Finske, tj. trajekte linije koje povezuju Tallinn i Helsinki.
Građani EU su prošle godine ostvarili 1,7 milijardi noćenja u njima stranim zemljama Europske unije, a tri četvrtine (75,4 posto) je bilo u plaćenom smještaju, dok je ostatak bio u vlastitim vikendicama i stanovima ili u smještaju kod rodbine.
Hoteli i slični oblici smještaja bili su najpopularniji (39 posto ukupne brojke), dok su na drugom mjestu bili objekti za kratkoročni najam (25 posto) te kampovi (7 posto). Hrvatska sa oko 80 posto u vrhu Europske unije po udjelu plaćenog smještaja u ukupnim noćenjima, iza Cipra i Malte, i malo ispred Grčke i Slovenije – i od toga velika većina smještaja otpada na apartmane.
Zanimljiva je i Eurostatova analiza distribucija turističkih dolazaka po mjesecima tijekom kalendarske godine, iz koje se vidi akutna sezonalnost te industrije u Hrvatskoj. Tri najpopularnija mjeseca su, naravno, lipanj, srpanj i kolovoz, na koje otpada 14,9 posto, 21,3 posto, odnosno 22,8 posto svih godišnjih dolazaka – što znači da samo ta tri mjeseca otpada 59 posto ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj.
Za sva tri mjeseca Hrvatska je iznad europskog prosjeka – prošlog lipnja je tako 27 država EU ostvarilo 10,8 posto ukupnih godišnjih dolazaka, u srpnju 11,7 posto, te u kolovozu 12,8 posto. Hrvatska ovisi o ljetnim mjesecima daleko više i od drugih mediteranskih zemalja poput Francuske, Španjolske ili Italije – s iznimkom Cipra, koji je u lipnju ostvario 25,7 posto dolazaka tj. više od četvrtinu svih turističkih dolazaka iz cijele prošle godine.
Pročitajte još:
“Sezonalnost je osobito visoka u Hrvatskoj, gdje je 44,1 posto svih dolaznih putovanja ostvareno u dva glavna ljetna mjeseca, u srpnju i kolovozu. U Grčkoj je udio ta dva mjeseca bio 34,9 posto, dok je u Bugarskoj bio 34,6 posto,” istaknuli su analitičari Eurostata.
Na Cipru je broj putovanja u najpopularnijem mjesecu (lipnju) bio 32 puta veći nego u najmanje popularnom mjesecu, dok je taj omjer također bio velik i u Grčkoj (25:1) i Hrvatskoj (24:1). Najniža sezonalnost, tj. najstabilniji turistički promet kroz godinu zabilježen je u Belgiji i Njemačkoj, gdje je brojka putovanja u najpopularnijem vremenu godine tek 2,5 puta veća nego u najsporijim mjesecima.
