Europski regulatori ne žele dopustiti da labavija pravila ugroze financijsku stabilnost

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/21/European_Central_Bank_in_blues.jpg/1024px-European_Central_Bank_in_blues.jpg
Zgrada ESB-a, Frankfurt, Foto: Wikimedia Commons/SolomonSree

Sve uočljivija inicijativa Bruxellesa da se pojednostave i jasnije definiraju pravila, pa tako i kad je riječ o financijskom sektoru, pomalo stvaraju nervozu kod ključnih regulatora u tom području zbog mogućih rizika da razvodnjena pravila ugroze ključne zaštitne mehanizme.

Dvojica viših dužnosnika Europske unije (EU) u financijskom sektoru rekli su za Financial Times kako su odlučni izbjeći ublažavanje mjera za sprečavanje kriza u okviru nastojanja da se pojednostavljivanjem regulative da poticaj gospodarskom rastu.

“Ako je riječ o deregulaciji i spuštanju ljestvice kad je riječ o zaštitnim mehanizmima, nismo na to spremni. To bi značilo mogućnost za krizu, a kriza znači manji rast”, izjavio je Dominique Laboureix koji je prvi čovjek Jedinstvenog sanacijskog odbora (engl. SRB) kao jedne od glavnih sastavnica europske bankovne unije.

Glavna je zadaća tog tijela osigurati urednu sanaciju banaka koje propadaju uz minimalan učinak na realno gospodarstvo i na javne financije uključenih zemalja EU-a te ostalih zemalja.

Ovakav izravan komentar nije baš uobičajen za regulatore, no dolazi u trenutku kada Europska komisija razmatra reviziju odredbi o kapitalu za banke i osiguravatelje kao dio plana da se potakne živost i rast financijskog tržišta.

Neki od nacionalnih dužnosnika žele da Bruxelles ode i dalje, pa su tako čelnici središnjih banaka Njemačke, Francuske, Španjolske i Italije pisali Europskoj komisiji da dokine “nepotrebnu složenost” nekih financijskih pravila koja remete međunarodnu konkurentnost bez davanja doprinosa poboljšanju financijske stabilnosti.

Laboureix kaže da je apsolutno spreman odgovoriti na pozive za regulatornim rasterećenjem, no upozorava da se pritom ne smiju zaboraviti lekcije zadnje velike krize u bankovnom sektoru.

“Nemojmo zaboraviti krizu iz 2008. Što je to značilo? Spašavanje javnim novcem posvuda. Spreman sam razgovarati o simplifikaciji, no nisam spreman na spuštanje kriterija za zaštitu financijske stabilnosti”, prenosi Financial Times njegove riječi.

Dopredsjednik nadzornog odbora Europske središnje banke (ESB) Frank Elderson ističe da su nakon financijske krize iz 2008. vlade u eurozoni potrošile 1,5 bilijuna eura na kapitalnu potporu te 3,7 bilijuna eura na likvidnosnu potporu financijskom sustavu. U 2009. europsko je gospodarstvo kontrahiralo 4,3 posto kao posljedica krize.

Freepik.com
Euro, Foto: Freepik.com

“Dobro je sjetiti se zašto smo to sve to učinili. Ne smijemo biti samozadovoljni i reći kako će iduće desetljeće biti ružičasto. Moramo biti oprezni kad je riječ o uklanjanju nadzornih funkcija što može dovesti do ponavljanja već proživljene situacije. Razgovor o konkurentnosti ne smije biti izgovor za razvodnjavanje regulative”, rekao je Elderson.

On smatra da bi se EU umjesto na smanjenje regulatornih zahtjeva trebao usmjeriti na njihovo usklađivanje među 27 članica.

“Nemojmo ukidati pravila, uskladimo ih”, poručuje.

On je za Financial Times naglasio da podupire nijansirano pojednostavljivanje pravila koja nalažu tvrtkama i financijskim institucijama objavljivanje podataka o učincima, pozitivnim i negativnim, koja njihovo poslovanje ima na okoliš i društvo.

No, upozorava da ako to ode predaleko banke neće imati potrebne informacije za procjenu izloženosti rizicima klimatskih promjena.

“Je li sve savršeno u tome? Vjerojatno nije. Možemo li bolje bez plaćanja prevelike cijene. Moguće. No, ako dovedemo banke u situaciju da nemaju podatke za procjenu rizika, to bi banke odvelo u probleme i otežalo naš posao kao regulatora”, navodi dužnosnik ESB-a.

ESB je tražio od banaka u eurozone da se pozabave rizicima koje donose poplave, suše, požari te odmak od fosilnih goriva uz prijetnju kaznama za one koji zavlače.

Moguća je svakodnevna kazna do pet posto dnevnog prometa na razdoblje do šest mjeseci.

Elderson je istaknuo da ima nekolicina banaka za koje je takva kazna realan rizik nakon što su propustile prvi rok za poduzimanje koraka vezanih za uključivanje klimatskih rizika u svoje bilance.

Dodao je i da postoji mali broj drugih banaka kojima je rečeno da se suočavaju s kaznama za propuštanje drugog roka za klimatsko djelovanje koji je istekao krajem 2023. Konačan rok je istekao nedavno, pa je rano reći može li neka banka oko toga biti kažnjena, zaključio je dužnosnik ESB-a.

3 Odgovora

  1. Sjećanje na posljednju financijsku krizu iz 2008. godine, koja je zahtijevala ogromnu financijsku intervenciju, ostaje snažno. Iako postoji želja za većom konkurentnošću, važno je da se regulatorne funkcije ne smanjuju kako bi se izbjegli budući problemi.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari