Europski parlament odbija pregovarati o novom proračunskom okviru Europske unije (EU) dok se zemlje članice ne dogovore oko konačnog iznosa koji je Europska komisija predložila na 1,8 bilijuna eura za razdoblje od 2028. do kraja 2034. godine.
Dokument o pristupu Europskog parlamenta pregovorima, u koji je uvid imao Politico, pokazuje strategiju kojom se riskira da se dogovor o proračunu ostavi za posljednji mogući trenutak.
U ranijim proračunskim pregovorima vlade zemalja članica su ostavile najteži dio pregovora, iznos novaca za svaku proračunsku stavku, kao zadnju temu. Ovoga puta Europski parlament želi preokrenuti slijed zbivanja kako bi spriječio davanje pristanka na strukturu proračuna prije no što je dogovorena njegova veličina.
Dogovor u zadnji čas bi također mogao dovesti do odgode isplata novaca iz europskog proračuna za poljoprivrednike i slabije razvijene regije odmah na početku 2028., istakla su dva europska diplomata.
Glavni pregovarač Europskog parlammenta oko novog proračunskog okvira EU-a je Siegfried Muresan iz Europske pučke stranke.
“Nećemo započeti razgovore o sektorskoj legislativi dok nemamo dogovor o proračunu i izvjesnost oko iznosa novaca”, izjavio je Muresan.
Prijedlog novog sedmogodišnjeg proračuna predviđa dosad najveće razine financiranja za obranu i strateške tehnologije koje bi trebale omogućiti da se EU može nositi sa SAD-om i Kinom.
Europski parlament je kritizirao prijedlog zbog toga što spaja različite programe financiranja i smanjuje iznos novca za poljoprivredu. Muresan te predstavnica skupine Socijalisti i Democrati Carla Tavares, koja također pregovara u ime Europskog parlamenta, nastoje povećati utjecaj u razgovorima sa zemljama članicama.
Europski parlament će zatražiti povećanje proračuna za 10 posto u odnosu na prijedlog Europske komisije, vidi se u dokumentu o stajalištu parlamenta o čemu bi se trebalo glasovati krajem travnja.
Očito, europarlamentarci smatraju da njihovo stajalište može dobiti veću težinu u pregovorima ako zaprijete njihovim odgađanjem. No, veliko je pitanje može li to promijeniti stajalište zemalja kao što su Njemačka i Nizozemska koje žele manje isplate iz europskog proračuna.
“Ako zemlje članice žele učiniti više na zaštiti reda, energetskoj sigurnosti ili sigurnosti opskrbe hranom, onda je jasno da EU treba odgovarajuće resurse”, ustvrdio je Muresan.
Uobičajeno je dosad bilo da Europski parlament i Vijeće EU-a pregovaraju na početku o strukturi proračunskih politika dok se razgovori oko samih iznosa novaca vode posebno. Formalno parlament nema ulogu u odlučivanju o veličini proračuna što čelnici zemalja ostavljaju za zadnji trenutak jer je to najosjetljivije pitanje.
Pročitajte još:
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa cilja završetak pregovora o proračunu za kraj ove godine, no dužnosnici privatno smatraju da je ožujak iduće godine realističnije ostvariv cilj.
“S obzirom na izbore u nekim od velikih zemalja članica u 2027. godini dogovor do kraja ove godine bi bio poželjan”, rekao je Muresan.
