Europski otpad je toliko tražen da tvrtke traže poreze na izvoz

Europski aluminijski sektor traži od Europske komisije da uvede izvozni namet od oko 30 posto na izvoz metalnog otpada u zemlje izvan Europske unije, kako bi se zaustavio njegov sve veći odljev, zbog kojeg dolazi do nestašice za domaće proizvođače.

Izvoz otpadnog aluminija iz EU prošle godine je dosegnuo rekordnih 1,26 milijuna tona, priopćila je sektorska udruga European Aluminium, što je oko 50 posto više nego prije pet godina. Većina tog otpadnog aluminija iz Europe završava u Aziji.

Iz te industrije kažu da se stanje u međuvremenu dodatno pogoršalo zbog nedavno uvedenih uvoznih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa, od 50 posto za aluminij i aluminijske proizvode, no samo 15 posto za metalni otpad. Zbog takve mjere američki proizvođači su povećali uvoz i smanjili svoj izvoz, što je onda navelo i azijske kupce da se više okrenu kupovanju europskog otpadnog aluminija.

Direktor udruge Europan Aluminium Paul Voss izjavio je da je europskim kompanijama nemoguće natjecati se s kupcima iz Azije koji mogu plaćati bolju nabavnu cijenu, zbog državnih subvencija i zbog nižih standarda zaštite okoliša i radnika. “Sasvim je razumljivo da trgovci otpadom radije svoju robu prodaju najboljem ponuđaču – ali upravo je uloga javnih politika da ispravlja takve tržišne nedostatke, kako bi se zaštitili strateški interesi Europe,” kazao je.

European Aluminium i Eurofer – udruga koja predstavlja europske čeličane – već su imali sastanke s Europskom komisijom na kojima su tražili uvođenje izvoznog nameta. Iz Komisije kažu da su počeli pratiti trendove izvoza u srpnju, i da će do kraja rujna ove godine procijeniti je li potrebno uvoditi neke mjere.

Metalni otpad nije samo važan resurs za domaće proizvođače, već je i ključan dio napora tog sektora u pogledu dekarbonizacije proizvodnje, jer se u procesu taljenja i recikliranja aluminijskog otpada troši 95 posto manje energije u usporedbi s proizvodnjom novog aluminija, koji se dobija obradom rude boksita.

Europske aluminijske kompanije su u posljednje vrijeme uložile 700 milijuna eura u povećanje kapaciteta peći za recikliranje na 12 milijuna tona, kažu iz udruženja European Aluminium.

Brojne druge države izvan Europske unije već imaju na snazi mjere za ograničavanje izvoza metalnog otpada. Konzultantska tvrtka GMK Center kaže da trenutno 48 zemalja – među njima i Indija i Kina – imaju restrikcije za izvoz željeznog otpada.

Sektor proizvodnje čelika također kaže da je važno zadržati metalni otpad u Europi, iako taj sektor trenutno ima hitnijih problema, poput novih europskih mjera za suzbijanje uvoza gotovog čelika kojeg Komisija treba uskoro objaviti.

S druge strane, europski trgovci metalnim otpadom protive se uvođenju bilo kakvih restrikcija za izvoz. Grupacija reciklažne industrije EuRIC izjavila je da je izvoz otpada rezultat slabe domaće potražnje u Europi i nedovoljnih domaćih kapaciteta za obradu mješovitog otpada, primjerice iz zdrobljenih vozila.

Po podacima izvješća o ambalažnom otpadu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za 2022. u Hrvatskoj su komunalne tvrtke tada prikupile 174.475 tona sortiranog otpada. Ta brojka uključuje i 4.266 tona metalnog otpada – željeza i aluminija – rekordan iznos, za 6,3 posto veći u odnosu na prethodnu 2021. godinu.

Ambalažnog otpada je na hrvatskom tržištu bilo nešto manje od 317.000 tona, uključujući i 7.947 tona aluminija. Od toga je 31 posto, ili 2.490 tona, bilo iz domaće proizvodnje, a izvezeno je samo 29 tona, ili 1,1 posto domaće proizvodnje. Ciljevi za recikliranje ambalažnog otpada su tada bili postignuti za niz materijala, poput papira i kartona, plastike, drva i stakla – ali ne i za metal, kojeg se recikliralo tek 19 posto, u odnosu na planiranih 50 posto.