Europski čelnici sve više razmatraju zajedničko zaduživanje kao izvor sredstava za ulaganje u obranu

U Europskoj uniji sve se više vode razgovori o načinima kako povećati izdvajanja za obranu, a za sve veći broj europskih lidera zajedničko europsko financiranje postaje prihvatljiva opcija, prenosi Bloomberg, navodeći dobro upućene izvore.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak je u Parizu bio domaćin sastanka na kojemu je niz europskih čelnika razgovaralo o jačanju vojnih kapaciteta Europe. Iako se nije raspravljalo konkretnije o zajedničkom zaduživanju, poljski premijer Donald Tusk najavio je kako će nove mjere financiranja biti predstavljene na vrijeme za predstojeći europski summit zakazan za 20. i 21. ožujka.

Proteklog tjedna najviši američki dužnosnici najavili su da misle sudjelovati u odlučivanju o budućnosti Ukrajine koje će promijeniti europsku sigurnosnu arhitekturu u nadolazećim godinama, i to bez ikakvog sudjelovanja europskih vlada. To je brzo promijenilo fokus europskih lidera koji pokazuju spremnost na odvažnije korake u vojnim pitanjima – što uključuje i kontroverznu temu izdavanja zajedničkih obveznica.

“S obzirom na ovu izvanrednu situaciju, mislim da je vrijeme za donošenje povijesnih odluka,” rekao je francuski ministar za europska pitanja Benjamin Haddad u intervjuu Bloombergu. “I doista, pitanje euroobveznica, na primjer, je jedan od mehanizama o kojima bismo trebali razgovarati.”

Europske obveznice su u trgovanju u ponedjeljak na financijskim tržištima pale, dok su dionice europskih vojnih tvrtki zabilježile značajan rast, u atmosferi u kojoj svi očekuju veća europska izdvajanja za obranu. Njemačke, francuske i talijanske obveznice su sve zabilježile pad. Europski indeks STOXX 600 narastao je za 0,4 posto, dok je indeks europskih vojnih kompanina kojeg računa Goldman Sachs dosegnuo rekordnu razinu.

Obrana Ukrajine i proširenje vlastitih vojnih snaga mogli bi koštati najveće europske vojne sile dodatnih $3.1 bilijuna u narednih 10 godina, navodi se u analizi Bloomberg Economics, a planeri NATO saveza procjenjuju da će savez morati potrošiti čak 3,7 posto BDP-a na vojsku. Tek 23 od 32 zemlje članice NATO saveza prošle su godine ispunile zadanu potrošnju od 2 posto BDP-a u izdvajanjima za obranu.

“Ovo je trenutak neka generacija doživi samo jednom, za kolektivnu sigurnost našeg kontinenta,” rekao je Starmer novinarima u Parizu. “Današnji neslužbeni sastanak europskih čelnika bio je ključan prvi korak u reagiranju na to.”

Mogućnosti financiranja o kojima se trenutno razgovara uključuju aktiviranje klauzule koja dopušta odstupanje od strogih fiskalnih pravila EU, kako bi države članice mogle povećati izdvajanja za obranu bez kršenja postojećih propisa EU koji limitiraju proračunske deficite. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je prošlog tjedna aktiviranje tog mehanizma za ulaganja u vojsku u svom govoru na sigurnosnoj konferenciji u Munchenu.

Povjerenik za trgovinu Valdis Dombrovskis istaknuo je kako će Unija pronaći načine za potporu veće državne potrošnje. “Trenutno tražimo veću fleksibilnost glede europskih fiskalnih pravila, i razmatramo načine za primjenu klauzule o odstupanju od ograničenja, koje imamo u našim zakonima,” rekao je Dombrovskis novinarima u ponedjeljak u Bruxellesu.

Druge mogućnosti koje su na raspolaganju Europskoj uniji uključuju prenamjenu već postojećih fondova,među kojima su i sredstva iz Fonda za oporavak od pandemije. Razgovaralo se također i o opciji da samo manja skupini zemalja krene sa svojim vojnim planovima – umjesto svih 27 država članica – kako bi se izbjegle duge rasprave i postigla veća fleksibilnost u uspostavi instrumenata za izdavanje zajedničkog zaduživanja.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock navijestila je tijekom vikenda kako je u tijeku značajan plan izgradnje snažne obrane, istaknuvši kako “poput eura ili korona krize, sada postoji i financijski paket za jačanje sigurnosti u Europi.” No, nije navodila nikakve dodatne detalje, osim da će do toga doći “u bliskoj budućnosti.”

Diplomatski izvori kažu da novi planovi za veću vojnu potrošnju neće biti objavljeni sve do iza njemačkih izbora koji se održavaju u nedjelju, kako bi se izbjegle kontroverze u predizbornoj kampanji. Njemačka i Nizozemska su inače dosad uvijek bile protiv zajedničkog europskog zaduživanja.

Ekonomisti Deutsche Banka procjenjuju da EU ima na raspolaganju oko 400 milijardi eura sredstava za financiranje obrane, i da se taj novac može naći u nacionalnim fiskalnim programima, kohezijskim fondovima EU, kao i prenamjenom novca iz postojećih programa, kao što su Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) i Europski stabilizacijski mehanizam (ESM).

“Ako potreba za izdvajanjima premaši taj iznos, možda će biti potrebno naći nova rješenja,” napisali su ekonomisti u svojoj analizi objavljenoj u ponedjeljak.

Premijer Poljske Donald Tusk rekao je novinarima nakon sastanka kako je dobio uvjeravanja da će “mnogo” milijardi eura neisplaćenih europskih sredstava biti prenamijenjeno za obranu, i d se radi o sredstvima “koja se mogu koja se mogu odmah mobilizirati.” Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde također je podržala povećanje fiskalnih kapaciteta EU za financiranje zajedničkih ciljeva kao što je sigurnost.

Litvanska ministrica obrane Dovile Sakaliene rekla je kako je došlo do velike promjene u percepciji među europskim saveznicima glede proračunskih pravila i zajedničkog zaduživanja nakon sastanaka u zadnja četiri dana u Bruxellesu i Munchenu. “Kad je riječ o zajedničkim europskim instrumentima, onda instrumenti solidarnosti, poput onih koje smo koristili tijekom pandemije ili koje smo koristili za zelenu tranziciju, treba smjesta postaviti… Mislim da se svi – ili gotovo svi – slažu s tim.”

Danska je tradicionalno skeptična prema zajedničkom europskom zaduživanju jer se zalaže za fiskalnu odgovornost i smatra da pojedine države članice trebaju same upravljati vlastitim zaduživanjem. Međutim, od početka ruskog rata u Ukrajini danska vlada sve je više otvorena za korištenje takvih mjera, a Danska zajedno s drugim zemljama sada zagovara i ublažavanje proračunskih pravila EU kako bi se povećala vojna potrošnja.

“Moramo povećati vojnu podršku Ukrajini, moramo proizvoditi više, i to moramo učiniti brže,” istaknuo je danski premijer Mette Frederiksen, koji je nazočio sastanku u Parizu, navodi se u priopćenju objavljenom u ponedjeljak. “Osjećam novu europsku odlučnost, ozbiljnost i odlučnost koja nam je potrebna.”