Europski AI startupi prikupili 8 milijardi dolara investicija u 2024.

Ilustracija: Tung Nguyen / Pixabay

Za nekoliko dana Francuska će ugostiti svjetske lidere na globalnom summitu o umjetnoj inteligenciji (AI), gdje će se osim međusobnih sastanaka imati priliku družiti se i s liderima iz tehnološkog sektora. Očekuje se da će tom prilikom biti najavljena nova velika ulaganja, a moglo bi biti i međunarodnih razgovora o regulaciji AI tehnologija, ili njihovog utjecaja na okoliš.

Povodom summita, pariške tvrtke za poduzetnička ulaganja (VC) Galion.exe i Chaussson Partners udružile su se s londonskom investicijskom kućom Revaia i izdale pregled europskih investicija u AI tehnologije, prenosi TechCrunch.

Iako trenutno tim područjem dominiraju američki OpenAI, koji pokušava prikupiti desetke milijardi investicijskih dolara, i kineski DeepSeek, koji je impresionirao javnost svojim mogućnostima – iz podataka se vidi da je neadvno došlo i do malog procvata za AI startupove u Europi.

Od ukupnog investicijskog kapitala u 2024. godini, na europske kompanije koje se bave umjetnom inteligencijom uloženo je oko 20% iznosa, što je u prijevodu oko 8 milijardi dolara. Iako se radi o skromnijem iznosu u usporedbi s ulaganjima u Americi i Aziji, taj iznos će najvjerojatnije brzo rasti, budući da su AI startupi još uvijek relativno mladi – oko 70% kapitala prikupljenog u 2024. godini uloženo je u projekte u najranijoj fazi razvoja.

Što se pojedinih država tiče, iste zemlje koje i inače privlače kapital uspješne su i u privlačenju financiranja za AI startupove – na prvom mjestu je Velika Britanija, nakon nje su Njemačka i Francuska, a dalje slijede skandinavske zemlje. Primijećen je i trend da uz rast kompanije dolazi i do priljeva američkog kapitala, pa je tako oko 50% novca uloženog u zrelije projekte došlo iz američkih VC fondova.

Po podacima francuske vlade AI sektor je u toj zemlji uključuje oko 750 tvrtki koje su stvorile oko 35.000 radnih mjesta. Najpoznatiji francuski projekti su Mistral AI, koji radi na razvoju temeljnog modela generativne umjetne inteligencije, te Poolside, platforma za AI-potpomognuto programiranje.

Vrijednost Mistrala, kojemu su glavna konkurencija američki OpenA, Anthropic, i Meta, procjenjuje se na oko 6 milijardi dolara. Poolside je u listopadu prošle godine je prikupio više od 600 milijuna dolara, pa ga Bloomberg u svojoj analizi sada procjenjuje na 3 milijarde dolara.

No, većina AI scene u Francuskoj, kao i u Europi, se sastoji od manjih projekata koji su uže fokusirani na specijalizirane vertikale. Dva područja koja u tome prednjače su zdravstvo i zaštita okoliša – kompanije koje se primjerice bave primjenom umjetne inteligencije za razvoj novih lijekova, dijagnostiku, ili poboljšanje terapijskog liječenja, ili pak optimizaciju poljoprivrede, emisija ugljičnog dioksida, ili za razvoj novih vrsta materijala.

Druge se bave jednostavnijim zadacima, poput optimizacije pojedinih procesa, primjerice ljudskih resursa, službe za korisnike, prodaje, ili pravnih poslova.

U međuvremenu, Europska unija razvija svoju regulativu za umjetnu inteligenciju. Prvi paket mjera, koji je stupio na snagu 2. veljače, bavi se zabranom nekih praksi za koje se smatra da nisu etične. Zabranjeno je primjerice da poslodavci koriste umjetnu inteligenciju za praćenje emocija svojih djelatnika, da stranice koriste AI kako bi navele korisnike da troše više novca, da javna i privatna tijela “boduju” klijente po kriterijima kao što su rasa ili porijeklo, ili pak da policijske službe koriste AI za predviđanje kriminalnog ponašanja.

Države članice EU moraju do kolovoza ove godine odrediti vlastito regulatorno tijelo koje bi se trebalo baviti nadzorom tih pravila, a predviđene kazne za nepoštene prakse iznose od 1.5% do 7% globalnih prihoda kompanije koju se uhvati u kršenju istih. Drugi dijelovi opsežnog europskog zakona o umjetnoj inteligenciji trebali bi postupno stupati na snagu, sve do kolovoza 2026. godine.

Dok se to ne dogodi, u prijelaznom razdoblju se primjenjuje tzv. kodeks ponašanja za AI tehnologije, kojeg je već kritizirala američka Meta koja upravlja popularnim platformama kao što su Facebook i Instagram, te aplikacijom za razmjenu poruka WhatsApp.

Meta je u lipnju prvo “pauzirala” pokretanje svog Meta AI asistenta u europskim zemljama zbog prigovora irske regulatorne agencije koja nije dopustila da se podaci i aktivnosti korisnika na Facebooku i Instagramu koriste za treniranje umjetne inteligencije bez njihovog pristanka.

U srpnju su zbog toga iz Mete poručili da odustaju od lansiranja Meta AI asistenta na europskom tržištu, i kao razlog naveli “nepredvidljivu regulativu,” dok je u Bruxellesu u utorak Joel Kaplan, šef globalnih poslova u Meti, rekao da ne namjeravaju pristati na europska pravila, dodavši da na prepreke s kojima se sučeljavaju u Europi namjeravaju upozoriti američku vladu i predsjednika Trumpa.

Apple je također nedavno kritizirao europsku regulativu nakon što se na Appleovoj trgovini našla po prvi put i jedna pornografska aplikacija, bez Appleovog odobrenja. Europska regulativa o digitalnom tržištu DMA prisiljava Apple da otvori pristup svojoj trgovini i drugim dobavljačima, koje Apple ne mora nužno odobriti.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari