Različite države, logično, vode različite porezne politike i u tome se zapravo, osim što pune proračun, međusobno natječu u privlačenju investitora. Stoga nije loše na početku godine baciti pogled na porezne trendove koji su u zadnje vrijeme vidljivi u europskim zemljama i koje je obradila analiza američkog ekonomskog think-tanka Tax Foundation.
Počnimo s korporativnim oporezivanjem. Kao i u većini dijelova svijeta europske zemlje su u zadnja četiri desetljeća prolazile kroz razdoblje smanjivanja poreznih stopa u tom segmentu premda su zadnjih godina one postale stabilnije.
Malta ima najveću stopu oporezivanja prihoda tvrtki u Europskoj uniji (EU) koja iznosi 35 posto. Slijede Njemačka, Portugal i Italija. U Njemačkoj je 30,1 posto, u Portugalu 29,5 posto te u Italiji 27,8 posto. Najniže stope imaju Mađarska, Bugarska, Cipar te Irska. U Mađarskoj je devet posto, u Bugarskoj 10 posto, na Cipru i u Irskoj 12,5 posto.
Među 32 analizirane europske zemlje Hrvatska se nalazi na 26. mjestu sa stopom od 18 posto, odnosno zaključak bi bio da ima dosta konkurentnu stopu. Treba pritom dodati da tvrtke s prihodom do milijun eura plaćaju taj porez, koji je zapravo porez na dobit, stopom od 10 posto. Slovenija ima stopu od 22 posto i nalazi se na 15. mjestu među analiziranim državama.
Prosjek u ove 32 države je 21,6 posto, a to je nešto niže od prosjeka za 181 svjetsku poreznu jurisdikciju koji iznosi 23,6 posto. Za usporedbu, u SAD-u prosječna stopa korporativnog oporezivanja je 25,6 posto.
U ovoj godini značajnije promjene uključuju Estoniju gdje je stopa povećana od 1. siječnja s 22 na 24 posto, Litvu gdje je povećanje sa 16 na 17 posto te Slovačku gdje stopa raste s 21 na 24 posto. Dvije su europske zemlje smanjile stopu. Na Islandu ona pada s 21 na 20 posto te u Luksemburgu s 24,9 na 23,9 posto.
Politike europskih zemalja su zadnjih godina varirale između nastojanja da povećaju porezne prihode i mjera kojima se ciljalo ublažiti porezni pritisak kako bi se odgovorilo na gospodarsku realnost. To je uglavnom uključivalo smanjivanje poreza na dodanu vrijednost na određene robe i usluge te u nekim slučajevima povećanje trošarina te poreza na dohodak tvrtki i fizičkih osoba. S inflacijom pak su neke zemlje prilagođavale oporezivanje osobnog dohotka kako bi zaštitile kupovnu moć građana.
U Europi najveći rast poreza kao udjela u bruto društvenom proizvodu (BDP) zabilježen je u Luksemburgu zbog povećanja poreza na osobni dohodak i socijalnih doprinosa te Turskoj gdje je povećan porez na potrošnju te također socijalna davanja. Izvan Europe, barem prema analizi Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), najveći rast u tom omjeru vidljiv je u Kolumbiji zbog povećanja korporativnog oporezivanja.
Također, 17 članica OECD-a, od čega 12 europskih, je imalo pad omjera poreza i BDP-a, a najviše Norveška za dva postotna boda.
Neke su europske zemlje povećale porezne olakšice za tvrtke kako bi privukle više investicija. EU je tijekom energetske krize privremeno dopustio oporezivanje takozvanog ekstra-profita uglavnom energetskih tvrtki, no neke su zemlje proširile dohvat tog poreza i na neke druge sektore. Češka, Mađarska, Litva, Slovačka i Španjolska zahvatile su, primjerice, bankovni sektor.
Iako EU pravila jasno govore da takav porez može biti jedino privremen, Španjolska ga je protegnula na ovu godinu, a Slovačka i na 2027. Ujedinjeno Kraljevstvo pak je primjenu poreza na dodatni profit tvrtki koje se bave fosilnim gorivima ostavilo u primjeni do 2030.
U pretprošloj i prošloj godini sedam zemalja EU-a i Ujedinjeno Kraljevstvo povećale su prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a kako bi dale poticaj malim tvrtkama. Hrvatska je to učinila na početku prošle godine povećavši prag sa 40 tisuća na 60 tisuća eura. Osim Hrvatske u EU-u slično su učinile Finska, Irska, Latvija, Portugal, Slovenija i Švedska.
No, druga strana takve mjere je smanjivanje učinkovitosti sustava PDV-a, a manje prihode onda vlade mogu tražiti povećanjem poreznog opterećenja negdje drugdje. Neke su države EU-a povećale stope PDV-a ili ukinule iznimke kod specifičnih roba ili usluga. Takvim potezima pribjegle su Austrija, Bugarska, Estonija, Finska, Litva, Nizozemska i Slovačka. Ujedinjeno Kraljevstvo je ukinulo izuzeće na plaćanje PDV-a za privatno obrazovanje.
Također su pojedine zemlje povećavale trošarine na alkohol, duhan i bezaholkolna pića prema sadržini šećera.
Bilo je i promjena u pragovima poreznih razreda te olakšicama u slučaju oporezivanja osobnih dohodaka što se dogodilo i u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj porez na osobni dohodak nakon promjena može varirati kod niže stope između 15 i 23 posto, ovisno o jedinici i razini lokalne samouprave, a kod više stope između 25 i 33 stope.
Pročitajte još:
Bilo je u različitim zemljama i promjena vezanih za oporezivanje nekretnina s pretežitim motivom da se poboljša situacija vezana za manjak stambenih objekata i pristupačnost cijena. Hrvatska je od početka 2025. formalno uvela porez na nekretnine, premda se on i ranije naplaćivao u nešto drugačijem obliku.
Kako se navodi u analizi think-tanka Tax Foundation, vlade bi se s pomicanjem prema proračunskoj stabilnosti trebale više usredotočiti na oporezivanje potrošnje, tako da postane neutralnije i učinkovitije. To se može postići proširenjem porezne baze, snižavanjem stopa i uklanjanjem nepotrebnih izuzeća. Za siromašnija kućanstva mogle bi vrijediti kompenzacijske mjere.
Također je preporuka da se odustaje od privremenih poreznih mjera.
