Europske zelene ciljeve financirat će građani i tvrtke kroz povećanje troškova za gorivo i grijanje

Ambiciozno postavljeni klimatski ciljevi o smanjenju emisije stakleničkih plinova do 2030. Europu su već, kroz ulaganja, koštali 800 milijardi eura. Troškovi koji se odnose na klimatsku neutralnost u Europi do 2050. još su veći i govori se o bilijunima eura.

Da velike promjene stižu počinju shvaćati poduzetnici kojima se nameću nove obveze uvođenjem ETS 2 sustava, a shvatiti će i građani kada im tijekom godina računi za gorivo i grijanje počnu rasti.

Dobra je vijest da ETS 2 sustav neće zaživjeti od početka 2027. godine kako je planirano, već Europa razmišlja da početak primjene odgodi barem za godinu dana. Odluka još nije konačna, no prema najavama primjena ETS 2 sustava počela bi 2028. Doduše, to ne iznenađuje, jer se mogućnost odgode početka primjene spominjala u slučaju iznimno visokog rasta cijena energije.

ETS 2 je sustav trgovanja emisijama u Europskoj uniji, kojim se predviđa oporezivanje emisije stakleničkih plinova koji nastaju u zgradarstvu i cestovnom prometu.

Što ETS 2 donosi tvrtkama, a što građanima?

Podsjetimo, Europa je, nakon ETS 1 krenula u ETS 2 jer je shvatila da se ciljevi za energetsku neutralnost neće dostići, zbog velikog povećanja emisija stakleničkih plinova. Hrvatska se obvezala da do 2030. smanji emisije za 42 posto u usporedbi s razinama iz 2005. godine.

Kakvo je trenutačno stanje u Hrvatskoj? U 2023. emisije iz energetskog sektora činile su 66,5 posto ukupnih emisija, od toga se 43 posto odnosilo na izgaranje goriva u prometu, 23 posto na izgaranje u energetskim transformacijama a 17 posto u malim stacionarnim izvorima energije, uključujući u zgradarstvu.

Iz Ministarstva su upozorili da, umjesto da smanjujemo emisije iz cestovnog prometa i zgradarstva, nama se emisije povećavaju. Tako je u 2023. za 11,2 posto bilo više emisija u prometnom sektoru u odnosu na 2022. pa posljedično cestovni promet proizvodi 97,7 posto emisija u sveukupnom prometu. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije radi na mjerama smanjenja, a tek će se vidjeti hoće li biti i rezultata.

Očekuje se da će se dio troška ETS2 sustava prenijeti na krajnje kupce kroz cijenu goriva i toplinske energije. Tvrtke koje opskrbljuju tržište gorivima morat će kupovati dozvole za svaku tonu ugljičnog dioksida koju njihovi proizvodi (benzin, dizel) oslobađaju prilikom izgaranja. Taj će trošak ugraditi u veleprodajnu cijenu, što će se odraziti na više cijene na benzinskim postajama.

Građani će osjetiti to povećanje i kroz veće cijene grijanja. Opskrbljivači loživim uljem, plinom i drugim fosilnim gorivima za grijanje stambenih objekata također su obveznici ETS 2 sustava. Trošak dozvola za emisije ugljičnog dioksida ugradit će se u račune za grijanje.

Što se tiče povećanja troškova za krajnjeg kupca, točnije za građane, zasad u Hrvatskoj nema procjena. Istraživanje koje je provela tvrtka Deloitte u Češkoj pokazuje da bi, uzimajući u obzir sadašnje troškovi, uvođenje ETS 2 sustava za njihove građane značilo poskupljenje litre benzina za 4 češke krune (oko 17 euro centi na litru), a za litru dizel 4.58 čeških kruna (što je 19 euro centi više).

Kako bi ublažila udar na građane, osobito na ranjiva kućanstva, u Europa je uspostavila Socijalni fond za klimu. Iz tog Fonda države članice dobit će sredstva koja mogu iskoristiti za kratkoročno, izravnu potporu građanima kroz primjerice energetske vaučere, ili dugoročno, za subvencije za energetsku obnovu ili ulaganja u razvoj javnog prijevoza.

Iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku Hrvatskoj će na raspolaganju biti 1,4 milijarde eura do 2032. pojasnila je Madlena Ožanić, voditeljica Službe za sustav trgovanja emisijskim jedinicama u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije na godišnjem sastanku za regulirane obveznike, koje je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Izvijestila je i koliko se daleko odmaknulo što se tiče provođenja sustava ETS 2.

Od ukupno 75 reguliranih subjekata, dosad je njih 19 dobilo dozvolu, a još 40 čeka, jer se pregledavaju planovi praćenja. Zabrinjava, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije što njih 16 nije dostavilo ni zahtjev za dozvolu niti plan praćenja emisija, što predstavlja, smatraju, veliki problem, jer su rokovi odavno prošli.

Tvrtke koje su regulirani subjekti bili su obvezni u 2025. dostaviti izvješće za 2024. godinu, ali ona nisu trebala biti verificirana. Tko su regulirani subjekti u novom sustavu EU ETS2? To su gospodarski subjekti koji puštaju goriva u potrošnju u sektorima zgradarstva, cestovnog prometa i dodatnim sektorima izvan postojećeg ETS-a, a to su najčešće ovlašteni držatelji trošarinskih skladišta, uvoznici ili opskrbljivači goriva, odgovorni za praćenje i izvještavanje o emisijama stakleničkih plinova iz izgaranja tih goriva (poput nafte, plina) te kupnju emisijskih jedinica.

Oni ponajprije trebaju ishoditi dozvolu za emisiju stakleničkih plinova, dužni su pratiti emisije stakleničkih plinova u skladu s odobrenim Planom praćenja te dužni izvješće o emisijama do 30. travnja tekuće godine za prethodnu.