Europski dužnosnici sve više se mire sa američkom “temeljnom” carinskom stopom od 10 posto na kojoj će se bazirati bilo kakav trgovinski sporazum između SAD-a i Europske unije, izvijestio je u četvrtak Reuters, potivajući se na više diplomatskih izvora upoznatih s tom temom.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je nakon stupanja na dužnost nove carinske namete za sve trgovinske partnere, zbog proklamiranog cilja smanjenja američkog trgovinskog deficita s drugim državama. Američki ministar trgovine Howard Lutnick odbacio je u više navrata mogućnost odustajanja od “temeljne” stope od 10 posto, koja se primjenjuje na većinu robe koju EU izvozi u SAD.
Pregovarači EU još uvijek traže da stopa bude niža od 10 posto. Međutim, jedan od dužnosnika EU, koji je govorio anonimno, rekao je da je pregovaranje o snižavanju carinske stope postalo teže otkako je SAD počeo ubirati značajne prihode od Trumpovih carina. “10 posto je sporno pitanje. Vršimo pritisak na njih, ali njima su počeli pristizati prihodi,” rekao je dužnosnik. Drugi europski izvori kažu da iako EU nije prihvatila temeljnu stopu od 10 posto da će ju biti teško promijeniti ili ukinuti.
Američki dužnosnici već dugo rade s pretpostavkom da će SAD na kraju imati više stope za robu svojih trgovinskih partnera, i ne očekuju da će se u pregovorima s EU-om odmaknuti od carinske stope od 10 posto.
Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je u srijedu da je Trumpova odluka o udvostručavanju carinskih stopa potaknula veću spremnost europskih čelnika na pregovore. EU je javno priopćila da neće prihvatiti dvoznamenkastu osnovnu carinsku stopu, kao što je to učinila Velika Britanija koja je u svibnju postigla ograničeni trgovinski sporazum kojim su zadržane američke carine od 10 posto na britansku robu, no uz koje je išlo snižavanje i inače puno viših stopa za čelik i automobile.
Trump je za Europu uveo carinu od 50 posto na čelik i aluminij i 25 posto na automobile, a EU želi postići trajni dogovor do 9. srpnja, kada bi se Trumpove “recipročne” carine na većinu ostale robe mogle povećati sa 10 na 50 posto. Europska unija je prošle godine imala suficit robne razmjene sa SAD-om od 236 milijardi dolara, pa bi EU mogla zbog carina izgubiti puno više nego Velika Britanija, koja nije članica EU i koja ima deficit robne razmjene sa SAD-om.
Trump, koji je kazao da želi iskoristiti prihode od carina za financiranje svojeg opsežnog plana za smanjenja poreza i povećanje javne potrošnje, rekao je u utorak da EU “ne nudi pošteni” dogovor, bez iznošenja ikakvih detalja. Washington pokušava u pregovorima o carinama diktirati i tzv. “necarinske” trgovinske barijere zapreke, poput poreza na digitalne usluge, ESG pravila izvještavanja o korporativnoj održivosti, prodaju ukapljenog prirodnog plina (LNG) i zdravstvene standarde za prehrambene proizvode.
SAD je u travnju imao proračunski suficit od 258 milijardi dolara za travanj, što je 23 posto više nego godinu dana ranije, a ministarstvo financija priopćilo je da su se neto prihodi od carina u travnju više nego udvostručili u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Carine koje je Trump uveo početkom travnja, i kasnije odgode i pauze istih, uvelo je ogromnu nesigurnost u brojne kompanije širom svijeta, zbog čega su neka od njih odustala od davanja bilo kakvih financijskih smjernica ili prognoza.
Europski proizvođači automobila su među tvrtkama koje su najviše pogođene. Mercedes je povukao svoje prognoze o očekivanoj zaradi, Stellantis je također povukao svoje smjernice, dok je Volvo povukao svoje prognoze zarade za sljedeće dvije godine. Analitičari kažu da bi proizvođači skupljih automobila možda mogli probaviti namet od 10 posto, ali da bi to bilo znatno teže za proizvođače na masovnom tržištu.
Carine za čelik i aluminij, te za automobile i autodijelove Trump je opravdao zaštitom nacionalne sigurnosti, a pokrenute istrage ministarstva trgovine oko farmaceutskih proizvoda, poluvodiča, drvne građe i kamiona mogla bi dovesti do dodatnog povećanja carina. Dužnosnici EU kažu da im je to neprihvatljivo.
Pročitajte još:
Trump je u utorak rekao da carine za farmaceutsku industriju “stižu vrlo brzo.” Izvor iz farmaceutske industrije rekao je Reutersu da se Europska komisija protivi sektorskim carinama. Komisija je priopćila predstavnicima farmaceutske industrije da, iako odbacuje “temeljni” namet od 10 posto, pristanak na njega možda bi mogao omogućiti pregovore.
Sektor vina i žestokih alkoholnih pića radije bi postigao trajni dogovor s carinom od 10 posto nego riskirao dugotrajne pregovore. Neki izvori iz EU kažu da carinska stopa od 10 posto “neće značajno narušiti konkurentnost i tržišne udjele, posebice ako i svi drugi dobiju isti tretman.”
