Europska unija odobrila osnivanje novog fonda za financiranje naoružanja teškog 150 milijardi eura

Europska unija u utorak je odobrila stvaranje novog europskog fonda za nabavku oružja vrijednog 150 milijardi eura, uslijed bojazni da bi u nadolazećim godinama moglo doći do ruskog napada i sumnjama da će SAD ispuniti svoje obaveze kao jamac europske sigurnosti.

Odobrenje, koje su formalno dali ministri iz svih država članica EU na sastanku u Bruxellesu, bio je posljednji zakonski korak potreban za uspostavu programa nazvanog SAFE (Security Action for Europe), u kojem će se koristiti zajedničko zaduživanje Europske unije za zajmove europskim državama koje žele financirati zajedničke projekte iz područja obrane.

Mjeru je podržalo 26 od 27 država članica EU, a jedina koja za to nije glasala je bila Mađarska, koja je bila suzdržana. “Usvojili smo SAFE, prvi opsežni program ulaganja u obranu na razini cijele EU. Što više ulažemo u svoju sigurnost, bolje ćemo odvraćati one koji nam žele nauditi,” stoji u poruci na društvenim mrežama koju je objavila Poljska, koja je trenutno na čelu rotirajućeg predsjedništva EU.

Europska Komisija predložila je osnivanje SAFE fonda u ožujku, u okolnostima u kojima je među europskim čelnicima porasla bojazan da u slučaju agresije iz Rusije vlada američkog predsjednika Donalda Trumpa neće braniti Europu. Zabrinute zbog ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine I u strahu da bi one mogle biti sljedeći cilj Moskve, države EU već su povećale svoja izdvajanja za obranu, za više od 30 posto u protekle tri godine.

Međutim, čelnici EU kažu da to nije dovoljno. U međuvremenu, Moskva je osudila napore EU u smjeru naoružavanja, kao “poticanje rata” temeljeno na “izmišljenoj priči” o ruskoj prijetnji. Takve riječi nisu baš uvjerile europske čelnike u suprotno, budući da su iz Rusije dolazile slične izjave i prije pokretanja opće invazije na Ukrajinu početkom 2022.

Ovom inicijativom nastoje se ukloniti nacionalne prepreke za financiranje zajedničkih projekata država članica EU, a ona uključuje i snažan element poticaja za kupovanje europske opreme, jer se njom nastoji ojačati i europska vojna industrija.

Da bi se neki projekt mogao financirati sredstvima iz fonda SAFE, 65 posto njegove vrijednosti mora dolaziti od kompanija sa sjedištem u EU, širem Europskom gospodarskom prostoru (EGP) ili u Ukrajini. No, kompanije iz država koje su s EU potpisale sporazum o partnerstvu za sigurnost i obranu (SDP) također mogu aplicirati, ako ispunjavaju neke dodatne uvjete.

Velika Britanija je ranije ovog mjeseca potpisala takav sporazum s EU, što znači da su i britanske kompanije, kao što je primjerice BAE Systems, korak bliže sudjelovanju u projektima iz fonda SAFE. Europska komisija je primijenila ubrzani postupak za uvođenje legislative potrebne za osnivanje fonda, i time zaobišla Europski parlament – pa je za njegovo odobrenje bila potrebna samo podrška aktualnih vlada država članica EU.

U utorak je i hrvatska vlada usvojila “zaključak o prihvaćanju zahtjeva za aktiviranje nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila vezano uz rashode,” koja se na razini EU odobrava zbog pojačanih geopolitičkih napetosti koja iziskuju povećanje rashoda za obranu, no pri čemu je rečeno da “Hrvatska za sada nema potrebe za korištenjem mogućnosti koje proizlaze iz te klauzule.”

Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca na sjednici vlade u utorak, Europska komisija je u ožujku ove godine pozvala države članice EU-a da formalnim zahtjevom zatraže aktivaciju nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila definiranih revidiranim okvirom za ekonomsko upravljanje EU-om.

Temeljem upućenih zahtjeva, a nakon ocjene stručnih službi Komisije, Vijeće EU-a donosi preporuku kojom se pojedinoj zemlji članici u razdoblju od 2025. do 2028. godine dozvoljava odstupanje od maksimalnih stopa rasta neto rashoda definiranih preporukom Vijeća EU-a iz siječnja ove godine.

Aktivacija spomenute klauzule, istaknuo je Primorac, odobrava se u kontekstu izvanrednih okolnosti, odnosno pojačanih geopolitičkih napetosti uslijed agresije Rusije na Ukrajinu, te posljedičnim prijetnjama sigurnosti Unije, koje iziskuju povećanje rashoda za obranu. Osim spomenutog izuzeća, fiskalna pravila EU-a i dalje su u potpunosti na snazi te će sva fiskalna odstupanja, osim gore navedenih, biti zabilježena na kontrolnom računu zemlje članice EU-a i biti podložna pokretanju korektivnih procedura EU-a, napomenuo je Primorac.

Istaknuo je i da Hrvatska za sada nema potrebe za iskorištavanje mogućnosti koja proizlaze iz ovoga zahtjeva. “No, u kontekstu geopolitičke napetosti, ovo prije svega vidimo kao jednu vrstu osiguranja, ukoliko bude potrebe za korištenje mogućnosti koje proizlaze iz ove klauzule”, rekao je Primorac.

Inače, kako je ranije pojasnio, korištenje opcije takozvane nacionalne klauzule o odstupanju znači da se izdvajanja za obranu u određenom opsegu ne bi uračunavala u deficit, a u kontekstu eventualnog potencijalnog otvaranja procedure prekomjernog proračunskog manjka. Naime, klauzulom je predviđeno da godišnje odstupanje od usvojene putanje neto rashoda ne prelazi 1,5 posto BDP-a.