Europska središnja banka (ESB) namjerava braniti svoje agresivne poticajne mjere uvođene u proteklih desetak godina u trenutnoj reviziji njene strategije, i time ignorirati kritike u posljednjih nekoliko godina zbog razdoblja naglog rasta inflacije, kao i značajnih gubitaka same banke, izvijestio je u utorak Reuters pozivajući se na više izvora bliskih ESB-u.
Revizija strateških mjera, koja je počela u ožujku, trebala bi dati odgovore na neka velika pitanja o načinu na koji ESB funkcionira, uključujući i pitanje jesu li ogromne kupovine obveznica, negativne kamatne stope i objave smjernice o budućem kretanju kamatnih stopa i dalje dobri alati za vođenje monetarne politike eurozone.
Iz izjava dužnosnika ESB-a može se zaključiti da će središnja banka eurozone uvelike pozitivno ocijeniti rastrošnost iz proteklih desetak godina, i da će u ovoj reviziji doći do tek manjih izmjena tog strateškog dokumenta koji postavlja temelj za politiku ESB-a i koji je posljednji put modificiran prije četiri godine. Najvjerojatnije će pritom izostati bilo kakva kritika mjera koje je ESB poduzeo u vrijeme naglog rasta inflacije u eurozoni između 2021. i 2022. godine.
Konkretnije, ESB će najvjerojatnije u tom dokumentu zadržati navod da je potrebno “posebno snažnim ili ustrajno” djelovanje – pri čemu se misli na kvantitativno popuštanje (QE) kupnjom obveznica ili kroz druge mjere ekonomskih stimulansa – u situaciji kad su stope inflacije i kamatne stope na samom dnu.
Guverner središnje banke Belgije (NBB) Pierre Wunsch rekao je prošle godine da bi ESB trebala razmotriti izbacivanje te klauzule iz svojeg strateškog dokumenta. Njegov nizozemski kolega Klaas Knot i njemačka članica upravnog odbora ESB-a Isabel Schnabel kažu da bi se alat kupovine obveznica trebalo puno manje koristiti, ustvrdivši da iako su kratki skokovi kvantitativnog ublažavanja učinkoviti, takve mjere dugoročno postaju previše skupe da bi bile održive.
Dužnosnicima ESB-a predstavljena je preliminarna verzija novog strateškog dokumenta, na okupljanju u Portu 6. i 7. svibnja, te su tamo imali priliku iznijeti prijedloge za moguće izmjene koje bi se u dokument trebale uključiti u narednih nekoliko tjedana. Dokument će najvjerojatnije biti dovršen do početka ljeta.
U Portu su zaposlenici ESB-a predstavili i svoju analizu efekata poticajnih mjera ESB-a, koja je zaključila da su te mjere bile korisne, i da bi u budućnosti trebale ostati dio instrumenata na koje se ESB oslanja. Međutim, došlo je i do općeg konsenzusa dužnosnika da bi se takozvane “smjernice buduće monetarne politike” o kamatnim stopama trebale upotrebljavati puno manje, nakon lošeg iskustva iz 2021.-22. kad je ESB prekasno reagirao na nagli rast inflacije u eurozoni.
Također, zbog preliminarnih zaključaka revizije neki guverneri središnjih banaka eurozone su ostali nezadovoljni, jer se nadali da će se u retrospektivi neke od tih mjera žešće kritizirati. Ipak, po upućenim izvorima rasprava ostala kolegijalna i nije došlo do otvorenih podjela, što upućuje da bi dokumentna kraju mogao biti odobren gotovo jednoglasno.
U strateškom dokumentu također će se vrlo vjerojatno reći da ESB trenutno djeluje u okruženju visoke nesigurnosti, te će se ponovno potvrditi predanost ESB-a održanju “simetričnog” cilja inflacije od 2 posto, što u njihovom žargonu znači da su i viša i niža stopa od toga jednako nepoželjne.
Pročitajte još:
Stvaranjem velikih količina pričuva kupnjom obveznica, kako bi se izbjegla deflacija u posljednjih desetak godina raznih kriza, ESB je praktički sebe i 20 nacionalnih središnjih banaka eurozone osudio na velike gubitke, nakon što porastu inflacija i kamatne stope.
Središnje banke eurozone trenutno moraju plaćati kamatnu stopu od 2,25 posto na iznos od oko 2,8 bilijuna eura u pričuvama. Iako ostvarivanje dobiti nije smisao postojanja središnjih banaka, njihovi gubici znače da državne vlade ne ostvaruju prihode od dividendi, potiču kritike na račun središnjih banaka kao institucija, te stvaraju opasnost od narušavanje povjerenja šire javnosti.
