Europska komisija: Trumpova odgoda dala novi poticaj trgovinskim pregovorima sa SAD-om

Telefonski razgovor američkog predsjednika Donalda Trumpa i šefice Europske komisije Ursule von der Leyen tijekom vikenda dao je “novi poticaj” trgovinskim pregovorima, priopćili su iz Komisije u ponedjeljak, nakon što je Trump povukao svoju prijetnju da će već u lipnju uvesti carinu od 50 posto carina na uvoz robe iz Europske unije.

Trump je opet pomaknuo rok za nove namete na 9. srpnja, navodno da se omoguće pregovori Washingtona i EU oko postizanje dogovora nakon, kako je kazao, “vrlo lijepog poziva” s Von der Leyen u nedjelju, kojeg je, kako je potvrdio glasnogovornik EU, ona inicirala.

Nakon objave nove odgode, euro je u ponedjeljak dosegnuo najvišu razinu u posljednjih mjesec dana u odnosu na dolar, a europske dionice su porasle i bile na dobrom putu da nadoknade gubitke od petka. Cijene zlata također su pale, jer je posljednji potez Trumpa smanjio potražnju za tom imovinom koja se gleda kao sigurno utočište za ulagače.

Trgovinski predstavnici SAD-a i EU trebali bi u ponedjeljak popodne po europskom vremenu nastaviti s pregovorima, izjavio je glasnogovornik Europske komisije, odbivši pružiti bilo kakve informacije o sadržaju poziva između Trumpa i Von der Leyen. “Sada postoji i novi poticaj za pregovore, i mi krećemo od tog polazišta. Trump i Von der Leyen su se složili da će ubrzati trgovinske pregovore i ostati u bliskom kontaktu,” kazao je glasnogovornik.

Njemačka ministrica gospodarstva Katherina Reiche pozvala je na smiren nastavak trgovinskih pregovora. “Moramo naći zajednički put,” kazala je Reiche. Trump je u petak izjavio da “preporučuje” da se 1. lipnja uvedu carine na europsku robu od 50, zbog frustriranosti što se pregovori s EU ne kreću dovoljno brzo. Njegova prijetnja je uzdrmala globalna financijska tržišta i intenzivirala trgovinski rat obilježen stalnih izmjenama, najavama i odgodama američke vlade.

Ublažavanje stava predsjednika SAD-a dva dana kasnije označava još jednu od mnogih privremenih pauza u njegovoj nepredvidljivoj trgovinskoj politici. “Moguće je da se sporazum s Europskom unijom postigne do 9. srpnja,” izjavio je analitičar za devizno tržište pri njemačkom Commerzbanku Michael Pfister. “Međutim, upitno je je li se išta promijenilo u smislu temeljnih problema nakon tog telefonskog poziva. Jedna stvar bi trebala biti jasna nakon Trumpove najave od petka – kratak predah od carina koje smo dosad imali bio je samo privremen.”

Povjerenik za trgovinu Europske komisije Maroš Šefčovič trebao bi u ponedjeljak održati video konferenciju s predsjednicima uprave velikih europskih kompanija, kao što su Mercedes-Benz, Volkswagen, BMW i Stellantisa, budući da se iz tih tvrtki pitaju kakve planove bi trebale raditi.

Unatoč predahu od nameta, njemačka grupacija LAPP, koja proizvodi sve od kablova i žica do tvorničkih robota, upozorila je da će na neke od njihovih specijaliziranih proizvoda i dalje utjecati planirane carine i nestabilno poslovno okruženje. “Nažalost, današnju američku politiku karakteriziraju nepredvidivost, individualni interesi i populizam,” izjavio je za Reuters predsjednik uprave Matthias Lapp. “Dobri transatlantski odnosi Njemačke građeni su kroz desetljeća diplomatskog rada i međusobnog razumijevanja. Međutim, povjerenje u njihovu stabilnost trenutačno trpi veliku štetu.”

Trump, koji je više puta izrazio nezadovoljstvo Europskom unijom i njenim trgovinskim odnosima sa SAD-om, popustio je nakon što mu je predsjednica Europske komisije Von der Leyen rekla u nedjelju da EU treba više vremena za postizanje sporazuma.

Dosadašnji pregovori su u zastoju, jer Washington od Bruxellesa tražio jednostrane ustupke kako bi se Europa otvorila američkim tvrtkama, dok EU traži sporazum kojim bi obje strane mogle nešto dobiti, ističu ljudi upoznati s pregovorima.

EU se već suočava s uvoznim carinama SAD-a od 25 posto na čelik, aluminij i automobile, te takozvanim “recipročnim” carinama od 10 posto za gotovo svu ostalu robu, što je trebalo porasti na 20 posto nakon isteka 90-dnevne pauze početkom srpnja. Ako se dogovor ne postigne, namet bi se mogao povećati na 50 posto, što bi moglo povećati cijene koje Američki potrošači plaćaju za sve iz Europe, od njemačkih vozila kao što su automobili BMW ili Porsche, pa sve do talijanskog maslinovog ulja, ili ugroziti potražnju za francuskom luksuznom odjećom.

Međutim, nije jasno želi li Trump primijeniti carine od 50 posto na sav uvoz iz EU ili samo na one vrste robe koje podliježu “recipročnoj” carini SAD-a, koja se ne primjenjuje na čelik i automobile, te druge proizvode na koje se zasad ne primjenjuju uvozni nameti, kao što su poluvodiči, farmaceutski proizvodi i drvna građa.