Europska komisija spremna je u srijedu državama članicama predložiti za usvajanje posljednju verziju dugo iščekivanog trgovinskog sporazuma Europske unije s južnoameričkim blokom Mercosur, u nadi da će uvođenjem zaštitnih mehanizama zadovoljiti glavne protivnike sporazuma, među kojima su Francuska i Poljska, kao i udruženja europskih poljoprivrednika.
Europska unija i trgovinski blok u kojem su četiri velike južnoameričke zemlje – Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj – uspjeli su u prosincu prošle godine konačno postići dogovor oko sporazuma o slobodnoj trgovini, nekih 25 godina nakon što su prvi put pokrenuti pregovori.
Sporazum sad mora dobiti odobrenje Europske unije, što znači da je potrebno da ga većinom glasova odobre zastupnici u Europskom parlamentu, te da skupi tzv. kvalificiranu većinu vlada država članica. Za to je potrebno da plan podrži najmanje 15 od 27 članica EU, koje zajedno imaju najmanje 65 posto stanovništva Europske unije.
Europska komisija i zemlje koje najviše zagovaraju sporazum, kao što su Njemačka i Španjolska, kažu da bi slobodna trgovina s Mercosurom otvorila mogućnost da Europa nadoknadi trgovinske gubitke zbog nedavno uvedenih američkih carina, te za smanjenje ovisnosti o Kini, posebice kad je riječ o ključnim mineralima.
S druge strane, Francuska – koja je najveći proizvođač govedine u Europskoj uniji – kaže da je ugovor u sadašnjem obliku “neprihvatljiv.” Poljska, koja je također velika poljoprivredna zemlja, također je u više navrata izrazila svoje protivljenje sporazumu.
U nadi da će ublažiti kritike pojedinih članica Komisija predlaže mehanizam kojim bi se povlašteni pristup proizvođača iz Mercosura osjetljivim tržištima poljoprivrednih proizvoda – primjerice govedine – mogao suspendirati u slučaju da se tržišni udio uvoza poveća za 10 posto, ili ako cijene na europskom tržištu toliko padnu.
Poljski premijer Donald Tusk rekao je u srijedu da se njegova zemlja nastavlja protiviti sporazumu, ali da više nema drugih partnera koji bi joj se pridružili u blokadi. “Zato je ključno da se u sporazum ugrade takve zaštitne mjere,” rekao je Tusk.
Iz Komisija su rekli da je sporazum s Mercosurom najveći ikad u smislu smanjenja carina, te da predstavlja nužan dio ambicija Europske unije da diversificira trgovinske veze s ostatkom svijeta. Četiri zemlje Mercosura imaju zajedno oko 273 milijuna stanovnika, dok EU ima njih oko 450 milijuna, po podacima s početka 2025.
Nakon ponovnog dolaska na vlast američkog predsjednika Trumpa u studenom prošle godine EU je ubrzala napore u traženju novih trgovinskih saveza, primjerice s Indijom, Indonezijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, i produbila odnose s postojećim partnerima poput Velike Britanije, Kanade i Japana.
Europski poljoprivrednici u više su navrata prosvjedovali zbog sporazuma s Mercosurom, jer kažu da bi to dovelo do poplave jeftinog uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Južne Amerike, posebice goveđeg mesa, koji ne zadovoljavaju visoke europske ekološke i prehrambene standarde. Iz Komisije uporno odbacuju te optužbe.
Brazil i Argentina su među najvećim svjetskim proizvođačima govedine, a cijeli Mercosur proizvodi oko 15,5 milijuna tona govedine godišnje, dok se u Europskoj uniji proizvede oko 8 milijuna tona. Po predloženoj kvoti Europske komisije u Europi bi po povlaštenoj carini završavalo manje od 100.000 tona, ili oko 0,6 posto južnoameričke proizvodnje.
Europske skupine zelenih također su protiv sporazuma. Udruženje Friends of the Earth je sporazum opisalo kao “uništenje klime.” Iako se i dalje nadaju da će donošenje sporazuma biti blokirano, bilo u Parlamentu – gdje se tome najviše protive Zeleni i zastupnici krajnje desnice – ili od strane vlada država članica. Međutim, sada se sve više stječe dojam kako neće biti dovoljno velike skupine država da se sporazum odbije.
Pročitajte još:
Europski pobornici sporazuma s Mercosurom vide Južnu Ameriku kao rastuće tržište za europske automobile, strojeve i kemikalije, te izvor kritičnih minerala za europsku zelenu tranziciju, poput primjerice materijala litija koji se koristi u baterijama i kojeg Europa sada dobavlja od Kine.
Također ukazuju i na mogućnosti za poljoprivredu, s obzirom da bi sporazum omogućio i veći pristup tržištu i niže carinske namete za europski sir, šunku ili vino.
