Europska komisija u srijedu će predstaviti svoje mjere za skraćivanje rokova za izdavanje potrebnih dozvola i centralno planiranje elektroenergetske infrastrukture na razini cijele EU, u borbi protiv visokih cijena struje koju industrija krivi za europsko zaostajanje za globalnom konkurencijom.
Troškovi struje za industrijske potrošače u Europi su više nego nego dvostruko veći nego u SAD-u ili Kini, a europski energetski intenzivni sektori kažu da ti troškovi sprečavaju investicije.
Komisija u srijedu objavljuje zakonske prijedloge kojima bi se trebali skratiti rokovi nacionalnim vlastima za odobravanje dozvole za izgradnju energetskih projekata, kako bi se ubrzala prijeko potrebna modernizacije energetskih mreža zemalja članica, stoji u dokumentu kojeg je Reuters dobio na uvid.
Za projekte elektrodistribucijske mreže krajnji rok za izdavanje dozvola bio bi postavljen na dvije godine – daleko kraće od dosadašnjeg čekanja koje može potrajati i do deset godina. Po prijedlogu Komisije, ako nacionalne vlasti ne uspiju procesuirati potrebne dozvole unutar tog novog roka, dozvole će se automatski smatrati odobrenima.
Veliki blackout struje koji je ove godine pogodio Španjolsku i Portugal istaknuo je nedostatak interkonekcija između europskih država potrebnih da se struja pravovremeno preusmjerava na područja koja imaju najveću potrebu za njom.
Bruxelles će također napraviti centralizirane planove za prekograničnu elektrodistribucijsku infrastrukturu, i pokrenuti proces “popunjavanja praznina” u kojem će se tražiti projektni prijedlozi na mjestima gdje nema prekograničnih veza. Europska unija već planira potrošnju 30 milijardi eura za prekogranične energetske projekte u proračunu za razdoblje od 2028. do 2034.
Višegodišnje zanemarivanje i izostanak investicije doveli su do naglog zastarijevanja energetskih mreža koje ne mogu apsorbirati sve veće količine struje iz obnovljivih izvora kojoj je mana što ima velike oscilacije. Zbog toga se generatori struje dobivene iz vjetra ili sunca često moraju isključivati, kako bi se izbjeglo preopterećenje mreža – što dovodi do rasipanja jeftine električne energije iz obnovljivih izvora, i dodatnog povećanja troškova.
Istovremeno, projekti za izgradnju vjetroelektrana s više od 500 GW potencijalnih kapaciteta stoje i čekaju dozvole za priključenje na europsku mrežu. Bruxelles također namjerava ukinuti zasad obavezne procjene utjecaja projekata na okoliš kako bi se ubrzala izgradnja – što su razne skupine za zaštitu okoliša već oštro kritizirale.
Osim toga, u posljednje vrijeme se sve više javlja zabrinutost oko sigurnosti elektroopskrbe, uslijed nedavnih slučajeva ruskih brodova koji oštećuju europske energetske podmorske kablove i cjevovode.
Pročitajte još:
Iz Komisije žele da se prekogranične energetske projekte detaljno analizira i u pogledu fizičkih rizika i zaštite od kibernetičkih napada. Takve projekte bi ubuduće mogle nadzirati i regionalne grupacije vlada, regulatornih tijela i kompanija, koje bi mogle detektirati sigurnosne rizike u slučaju stranog vlasništva projekata ili sudjelovanja stranih kompanija u takvim projektima.
Strane investicije u Europi mogu “povećati izloženost EU rizicima vezanima za energetsku sigurnost, kao što su poremećaji ili manja pouzdanost prekograničnih tokova – posebice kada takva strana ulaganja dolaze iz trećih zemalja koja imaju drugačije geopolitičke interese od Europske unije,” navodi se u nacrtu Komisije.
Nakon prijedloga Komisije, bilo kakva izmjena europskih zakona zahtijevat će odobrenje svih zemalja članica EU i izglasavanje u Europskom parlamentu.
