Europska komisija odgodila objavu klimatskih ciljeva za 2040. godinu

Europska komisija u petak je priopćila da odgađa najavljeni prijedlog novih klimatskih ciljeva Europske unije, koji je trebao biti objavljen u prvom tromjesečju ove godine i koji je trebao odrediti za koliko će Europa smanjiti štetne ugljične emisije do 2040. godine.

Iz Bruxellesa su prošli mjesec priopćili da će u prvom kvatalu ove godine dopuniti europske zakone o klimatkim promjenama, što se već dugo najavljuje, i čime bi se trebao postaviti novi cilj za 2040. godinu. Smisao cilja za 2040. jest da zemlje članice EU imaju smjernice ekonomskih normi i nakon što ostvare postojeće ciljeve za 2030., koje bi vodile do proklamiranog dugoročnog cilja Europske unije da do 2050. ostvari nultu stopu neto emisija stakleničkih plinova.

Međutim, prijedlog je naišao na politički otpor, jer pojedine države članice i eurozastupnici ne žele podržati zadani cilj za smanjenje emisija od 90 posto, što je Komisija ranije navodila kao izglednu brojku za 2040. godinu. Klimatski ciljevi EU utvrđuju se zakonskim propisom u kojem se određuje u kojoj mjeri države članice moraju smanjiti stopu štetnih emisije, u usporedbi s referentnim razinama iz 1990. godine.

Europska komisija predlaže zakonske mjere, no za njihovo donošenje potrebno je da za prijedlog glasa većina zastupnika Europskog parlamenta, i da ga potom odobre predstavnici država članica u Europskom vijeću. Glasnogovornik komisije na redovnoj tiskovnoj konferenciji u petak nije rekao kada bi Komisija mogla i službeno priopćiti novi cilj za 2040.

Europska unija je, kao i većina zemalja svijeta, u veljači propustila i rok za podnošenje klimatskog plana za smanjenje emisija do 2035. Ujedinjenim narodima, za kojeg Komisija kaže da bi trebao proizlaziti iz cilja za 2040. Kojeg zasad još nema.

Ipak, Europska unija obećaje da neće odstupiti od preuzetih obveza u pogledu klimatskih promjena, iako je američki predsjednik Donald Trump u međuvremenu ukinuo zelene ciljeve SAD-a, najvećeg svjetskog gospodarstva, te povukao državu iz globalnog Pariškog klimatskog sporazuma.

Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a posljednjih godina trpi katastrofalne toplinske valove, poplave i suše za koje znanstvenici kažu da su izravno povezani s globalnim zatopljenjem kojeg uzrokuje ljudska aktivnost, prije svega štetne emisije stakleničkih plinova.

No, europska ambiciozna zelena agenda suočava se sa sve većim pritiscima iz industrijskog sektora i pojedinih vlada, koji kažu da ekološka pravila štete kompanijama koje se već moraju boriti s visokim cijenama energenata i padom prihoda. Europska unija se ranije ovog mjeseca također složila s ublažavanjem ranije zacrtanih pravila o smanjenju emisija ugljičnog dioksida za proizvođače automobila, i to nakon apela iz tog sektora.

Neki dužnosnici EU također neslužbeno ukazuju na nevoljkost da se baš sada pokreću politički pregovori o klimatskim ciljevima za 2040. godinu, uoči predsjedničkih izbora u Poljskoj u svibnju. Poljska trenutno drži rotirajuće šestomjesečno predsjedništvo Europskog vijeća, do srpnja, kada će tu ulogu preuzeti Danska.

Varšava je prije šest godina pružala otpor klimatskim ciljevima EU za 2050., navodeći kao glavni razlog bojazan zbog visokih troškova energetske tranzicije u zemlji koja uvelike ovisi o elektranama na ugljen. “Ne vidim kako bi većina zemalja mogla podržati smanjenje od 90 posto,” rekao je za Reuters neimenovani izvor iz diplomatskih krugova, misleći na stajališta pojedinih država članica glede cilja za 2040. godinu.