Europska komisija: Hrvatska planira uložiti 49 milijardi eura u energetsku tranziciju

Europska unija je putu prema ostvarenju svojeg glavnog klimatskog cilja za ovo desetljeće, jer trenutni planovi država članica za smanjenjem štetnih emisija CO2 trebali bi kolektivno dovesti EU unutar jednog postotnog boda od ciljanih vrijednosti, priopćila je u srijedu Europska komisija.

EU je trenutno na putu da do 2030. smanji neto emisije stakleničkih plinova za 54 posto u usporedbi s razinama kakve su bile 1990. godine, što je nadomak ranije dogovorenog obvezujućeg cilja od 55 posto, navela je Komisija u svojoj analizi postojećih ekoloških mjera u državama članicama Europske unije.

Analiza pokazuje da su europske vlade pojačale svoje napore u smjeru smanjenja emisija u posljednje dvije godine, čak i u okolnostima kad Bruxelles nailazi na politički otpor u nekim državama koje zahtijevaju da EU ublaži svoje zelene politike.

Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a poplave koje uništavaju usjeve te smrtonosni požari vezani za klimatske promjenama sve češće pogađaju države širom Europe. Međutim, dok se europske industrije pokušavaju oporaviti od udara visokih cijena energenata nakon što je Rusija smanjila isporuke plina 2022. godine, te izglednih američkih carina, europski zakonodavci se sve više suočavaju sa pozivima pojedinih vlada da ublaže zelene politike, barem za kompanije koje jedva opstaju.

Povjerenik Komisije za klimu Wopke Hoekstra izjavio je da će EU više ulagati u čiste tehnologije, kako bi se osiguralo da industrijski sektori mogu imati koristi od europske zelene tranzicije. “Emisije su smanjene za 37 posto u odnosu na 1990. godine, dok je gospodarstvo u tom razdoblju raslo za gotovo 70 posto, što dokazuje da klimatske mjere i ekonomski rast idu ruku pod ruku. Sada moramo nastaviti s politikom koja nadograđuje taj zamah,” kazao je Hoekstra.

Zemlje Europske unije su kolektivno do kraja 2023. smanjile svoje emisije za 37 posto u odnosu na razine iz 1990. godine, po najnovijim dostupnim podacima. Komisija je u svom izvješću navela snažan napredak u energetskom sektoru, a udio obnovljivih izvora u energetskoj potrošnji u EU je do kraja 2023. dosegao 24 posto.

No, poljoprivreda i transport su među sektorima koji općenito zaostaju, navodi se u izvješću. Europski poljoprivrednici su prošle godine mjesecima prosvjedovali širom Europe, uputivši brojne kritike zelenim politikama EU. Poljoprivredni sektor je zasad uvelike uspio izbjeći klimatske mjere Europske unije, a Bruxelles je u odgovoru na prosvjede kasnije ublažio neka ekološka pravila za poljoprivredu.

Utjecaj obrade zemlje na okoliš, što uključuje poljoprivredu i šumarstvo, pogoršao se i zbog rekordno velikih šumskih požara, koji iscrpljuju sposobnost zemljišta da pohranjuje ugljik. Zato se sad očekuje da “skladišta” ugljika pohranjenog u prirodnim ekosustavima, kao što su travnjaci i šume, neće poboljšati do 2030. godine, kažu iz Komisije.

Klimatski ciljevi EU za 2030. jedni su od najambicioznijih među vodećim svjetskim gospodarstvima. Komisija trenutno priprema prijedlog novih klimatski ciljeva za 2040. godinu, iako je taj proces usporen i mjesecima se odgađa, ponajviše zbog političkog protivljenja.

Uz svoje priopćenje Komisija je objavila i dokument u kojem su nabrojani ciljevi vlada pojedinih država članica EU, kao i procjene koliko su blizu ostvarenju ciljeva za 2030. Zasad je ažurirani plan smanjenja emisija (NECP) poslalo 23 vlada, među kojima je i Hrvatska.

Hrvatska je svoj NECP poslala u Bruxelles tek 31 ožujka 2025., devet mjeseci nakon isteka prvotnog roka koji je istjecao 30. lipnja 2024.

U procjeni Komisije kaže se da je Hrvatska u planu pružila dovoljno detalja o provedbi izvornog nacionalnog plana za smanjenje emisija od 13,7 posto do 2030., u odnosu na količinu emisija iz 2005., te da se planira premašivanje tog cilja, po kojemu bi Hrvatska trebala do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 21,3 posto u odnosu na 2005.

Ipak, iako je plan hrvatske vlade dobio pohvale za navođenje mjera i politika za smanjenje emisija, iz Komisije kritiziraju izostanak opisa njihovog obujma, troška, vremenskog rasporeda za nihovo uvođenje, kao i detaljnije projekcije efekta na smanjenje stakleničkih plinova.

Postojeće mjere u sektoru transporta predviđaju godišnje smanjenje emisija u razdoblju od 2022. do 2030. za 1,7 posto, u usporedbi s rastom emisija od 1,8 posto godišnje u periodu od 2015. do 2022. No iz Komisije napominju da će biti teško ostvariti zacrtano, između ostalog i zbog slabe zastupljenosti električnih vozila, kojih je u 2023. među novim vozilima bilo tek 5 posto – što je najniži udio u cijeloj EU.

Kad se radi o emisijama vezanima za građevine, postojeći propisi vlade trebali bi dovesti do ubrzanja pada emisija u narednih sedam godina, u prosjeku od 0,9 posto godišnje, u odnosu na pad od 0,2 posto godišnje od 2015. do 2022. U poljoprivredi projicira se stagnacija u količini emisija do 2030.

U području “upijanja” CO2 kroz prenamjenu zemljišta i šumarstvo (LULUCF) navodi se da je tim putem apsorbirano oko 18,9 posto štetnih plinova 2022. godine, no i da su po posljednjim podacima te količine nedovoljne, i da će po projekcijama Hrvatskoj do 2030. nedostajati kapacitet od 2 Mt CO2 eq da bi se dosegnuo obvezujući cilj.

U području obnovljivih izvora energije hrvatska vlada projicira da će udio potrošnje električne energije iz takvih izvora do 2030. dosegnuti 42,5 posto, u odnosu na 28,1 posto 2023. godine. To je također ispod ranije zacrtanog cilja od 44 posto.

U napomeni brojki Komisija navodi da iako Zagreb procjenjuje da će za energetsku tranziciju biti potrebna ulaganja od 49 milijardi eura između 2024. i 2030. u svim sektorima, u planu nigdje nije navedena metoda kojom se želi doći do te brojke. “Barem 11 milijardi eura bi trebalo doći iz raznih postojećih izvora javnog financiranja kroz europske fondove… No nejasno je kako bi se trebao financirati ostatak,” navodi se u izvješću.

Navodi se i da Hrvatska još uvijek nije provela procjenu efekta zelene tranzicije.

“Hrvatska još uvijek nije odgovorila na preporuku da se provede opsežna analiza makroekonomskog učinka planiranih politika i mjera. Model koji je predstavljen projicira efekte većih ulaganja, ali ne uračunava potrošnju I fiskalne efekte zelene tranzicije,” stoji u izvješću.

U hrvatskom NECP izvještaju navode se manjkavosti i u drugim područjima, poput transparentnosti, jer se ne kaže ništa o javnim konzultacijama za brojke i ciljeve navedene u konačnom planu predanog u ožujku ove godine, te jesu li prihvaćene ili odbačene kritike nekih dionika.

Osim toga, u dijelu o regionalnoj suradnji, koja se smatra dijelom zelenih politika jer je povezanost električnih mreža dio mjera za energetsku sigurnost, Hrvatska nije navela ništa o namjerama ili napretku u prekogranučnoj suradnji s drugim članicama EU, što bi po Direktivi EU trebala do 2025. godine, a nisu pruženi ni bilo kakvi detalji o regionalnoj suradnji.

“U planu se ne spominje regionalna suradnja u kontekstu skupine CESEC, iako je Hrvatska bila aktivna članica i korisnica te suradnje. U planu se ne navode zajednički izazovi i ciljevi u smislu povezivosti, obnovljivih izvora, energetske efikasnosti, te unutarnjeg tržišta,” kaže se u izvješću Komisije.

U području potrošnje energije, povezivosti električne mreže i količine emisija Hrvatska je po planovima Vlade u skladu sa širim europskim ciljevima za 2030., no kaska u smislu apsorpcije emisija, te širenju obnovljivih izvora.