Europska agencija: Mirovine će biti sve lošije ako se ne reformira način mirovinske štednje

Siromaštvo u starijoj dobi bit će uobičajeno za znatan dio europskog stanovništva ako trenutačne politike umirovljenja ne dožive ozbiljne reforme, iznosi Europska agencija za osiguranje i mirovinski sustav EIOPA.

Riječ je o agenciji koja je savjetodavno tijelo Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije te je fokusirana na financijsku učinkovitost osiguravateljskog i mirovinskog sustava.

“Jedan od pet Europljana je već sada izložen riziku od siromaštva u poznijoj dobi”, kazala je za Politico čelnica EIOPA-e Petra Hielkema.

Agencija, inače, ima sjedište u Frankfurtu.

“To je, iskreno, nevjerojatno visok postotak. A ako pogledate žene, one imaju još i 30 posto veći rizik od siromaštva”, istaknula je.

Dodatni je problem što se stvari pogoršavaju jer europska populacija rapidno stari i unutar 40 godina bit će samo 1,5 zaposleni na svakog umirovljenika. To je upola lošiji omjer no što je sada.

“Neke su zemlje već do toga došle. I to je neodrživo. Europa ima mirovinski problem i države koje nemaju snažne dodatne mirovinske sheme su izložene ozbiljnim rizicima”, poručuje Hielkema.

U Hrvatskoj, kako znamo, odnos broja zaposlenih i umirovljenika je vrlo loš. Na kraju prošle godine bilo je otprilike 1,4 zaposlenih na svakog umirovljenika.

Desetljećima standardni europski model je bio osloniti se na državni mirovinski sustav. No, kako ljudi žive dulje i broj rođenih opada troškovi financiranja takvog sustava su eksplodirali. Još ako se na to dodaju drugi troškovi vezani za stariju populaciju, poput zdravstvenih troškova, pitanje financiranja postaje iznimno složeno i zahtjevno.

Jedan od odgovora je stvoriti komplementarne privatne ili strukovne mirovinske fondove u okviru tvrtki kako bi se osiguralo da ljudi imaju i privatne izvore financiranja mirovina.

Skandinavske zemlje su ponajbolje pripremljene za nadolazeću krizu jer upravo koriste različite izvore za financiranje mirovina.

No, mnoge zemlje, poglavito u istočnoj i južnoj Europi, zaostaju.

Hrvatska, kako znamo, od početka ovog stoljeća razvija obvezni drugi mirovinski stup kao privatni oblik mirovinske štednje, a postoji i mogućnost dobrovoljnog izdvajanja u treći mirovinski stup.

Problem je što u ne tako malom broju slučajeva građani nisu svjesni težine situacije jer im vlasti i poslodavci u mnogim zemljama ne daju jasan i pun uvid u njihovu mirovinsku perspektivu. Bruxelles ne može učiniti puno osim davati sugestije jer je mirovinski sustav nadležnost nacionalnih vlasti.

No, Hielkema, koja je na čelu EIOPA-e od 2021. godine, smatra da su se okolnosti poklopile da se toj agenciji dodijeli snažnija uloga.

“S jedne strane, vidimo da se problem povećava, a to vide i pojedine vlade. S druge strane, zašto su mirovine na dnevnom redu? Zato što želimo više investicija i jedan od načina za stvaranje više investicija je prebacivanje ušteđevine s bankovnih računa u investicijske proizvode”, ustvrdila je Hielkema.

Unutar idućih nekoliko mjeseci Europska komisija kani iznijeti preporuke oko štednih računa i mirovina kako bi se i na taj način posvetilo demografskim i financijskim izazovima.

Do kraja godine Bruxelles će predložiti da vlade naprave digitalne račune za štednju i investicije dostupne svakom građaninu, zatim sustave za praćenje mirovina te osmisle porezne poticaje koji bi mirovinsku štednju učinili privlačnijom.

Jedna od važnijih mjera bit će automatsko uključivanje ljudi u strukovne mirovinske fondove, slično onome što postoji u Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj i Italiji. U Hrvatskoj je u tom smislu u primjeni drugi mirovinski stup.

“Zaposlena osoba automatski će biti uključena u strukovni mirovinski fond u okviru tvrtke, a ako to ne želi morat će svjesno donijeti odluku o tome. Pretpostavka je da će inertnost djelovati i u obrnutom pravcu od sadašnjeg u kojem se malo ljudi odlučuje za takav oblik štednje za koji se mora prijaviti. Drugim riječima, vjerojatno će mali broj ljudi odlučiti istupiti iz takvog fonda. Gdje takva shema postoji, to vodi ka većem broju ljudi koji izdvaja dodatni novac za svoju mirovinu”, ocjenjuje Hielkema.

Ideja je stvoriti nešto i za ljude koji se samozapošljavaju, rade povremene poslove ili kao ‘freelanceri’.

Finax je jedna od investicijskih platformi koja je krenula u Slovačkoj prije osam godina, a sada djeluje i u Hrvatskoj. Po riječima Finaxove menadžerice za međunarodna poslovna širenja Tamare Vrhovec Sekač, ta je platforma dobra opcija i za mirovinsko ulaganje.

“Realno gledano, što smo stariji imamo veće troškove a psihološki je teško biti ovisan o nekom. S te strane, trudimo se da educiramo ljude i da im kažemo – niste investirali do danas, druga najbolje mogućnost je početi sada. Vrijeme prolazi. Nema idealnog trenutka za bilo što. To prosto treba shvatiti da je dio naše stvarnosti i da treba početi raditi na tome, učiti se po malo, kad i ako vam se financijske prilike poprave, povećate i dio za investicije. Vjerujemo da se deset eura dnevno može izdvojiti za investiranje, posebice kada govorimo o mirovini i izdvajanju za mirovinu. Mi smo prije oko dvije godine u Hrvatskoj postali pružatelj usluga za Europsku mirovinu (PEPP), i to je pandan trećem mirovinskom stupu ali kvalitetniji i pod regulativom EU, što garantira dodatnu sigurnost. Trenutačno smo jedini pružatelji ove usluge u Europi. Novac povjeren Finaxu ulažemo veoma kvalitetno – upravo u ETFove, u koje i inače ulažemo. Dakle, imate visoke prinose i niske naknade što je pobjednička opcija na dugi rok, posebice što Europsku mirovinu možete otvoriti i za tek rođenu djecu. Prema tome, ostavljate deset eura mjesečno do neke njihove zrelije dobi a onda to djeca preuzmu ali moraju nastaviti dalje s plaćanjem jer je to mirovinski proizvod i ne mogu ga koristiti prije 55 godine života. Tako ste sigurni da ste svom djetetu nešto ostavili do njegove zrele dobi i naučili ga da ima financijski zdrave navike”, rekla je nedavno u razgovoru za Financije.hr.

U konačnici, mirovinske će reforme morati pokrenuti nacionalne vlade, a pitanje mirovina uvijek je politički osjetljivo i eksplozivno.

Zbog mirovinske reforme vlada francuskog premijera Francoisa Bayroua je izgubila potporu socijalista, a njemački su sindikati, braneći državni mirovinski sustav, napali kancelara Friedricha Merza koji je predložio da mladi ljudi počnu štedjeti za svoju mirovinu.

Umirovljenici u Hrvatskoj spadaju u društvene skupine ponajviše izložene riziku od siromaštva.

Podaci Eurostata pokazuju da si 12 posto ljudi među onima u Hrvatskoj koji su izloženi riziku od siromaštva ne može svaki drugi dan priuštiti jelo od mesa ili ribe, odnosno neku vegetarijansku inačicu te vrste prehrane.