Glavni direktor europskog udruženja tvrtki koje upravljaju fondovima i imovinom (EFAMA) Tanguy van der Werve smatra da Europljani gube svojim načinom štednje veliku prigodu za povećanje svoga bogatstva.
Ono što većina Europljana radi, pa je to slučaj i u Hrvatskoj, je staviti svoju gotovinu na štedne račune što taj novac čini neaktivnim i podložnim gubitku vrijednosti zbog inflacije.
“Samo oko 26 posto kućanstava u Europskoj uniji (EU) je, kako sami navode, ikada uložilo u neki investicijski proizvod kao što su fondovi, dionice ili obveznice dok je u zadnja tri desetljeća to učinilo više od 50 posto američkih kućanstava. Ako uzmete u obzir da je prosječno diverzificiran fondovski portfelj vrijednosno narastao 50 posto u razdoblju od 2014. do 2023. godine, što prilično nadmašuje inflaciju, jasno je da postoji veliki investicijski potencijal koji Europljani ne iskorištavaju”, ustvrdio je Van der Werve.
U razgovoru za Euronews on je izdvojio nekolicinu razloga zbog kojih su Europljani skloniji štednji no ulaganju. Oni su oporezivanje, financijska pismenost, apetit za rizik i mirovinski sustavi.
“Postojanje poreznih poticaja je često ključna razlika između zemalja koje imaju visoke razine investiranja građana i onih koje to nemaju. Također, u mnogim zemljama EU-a razina financijske pismenosti je niska i manjka investicijska kultura. Mnogi naraštaji Europljana odrastaju očekujući da država povede računa o njihovoj mirovini, a nije više moguće ekskluzivno se na to osloniti”, ističe Van der Werve.
On napominje da taj lažni osjećaj sigurnosti obeshrabruje ljude u preuzimanju kontrole nad svojom financijskom budućnošću i gledanju šire od bankovnih depozita.
“Privatne i korporativne mirovinske sheme su nedovoljno razvijene u dosta EU zemalja što onda ima za posljedicu nisku razinu participacije građana na tržištu kapitala”, kazao je glavni direktor EFAMA-e.
Ipak, u zadnjih nekoliko godina popularnost takozvanih ETF fondova, odnosno onih kojima se trguje na burzi, kao i postojanje digitalnih brokerskih platformi za kupnju pomogli su povećanju investicija malih ulagača u nekim EU članicama.
“Utjecaj društvenih medija također je značajan, posebice za mlađe ljude koji su ipak skloniji prihvatiti rizičniju imovinu kao što su kriptovalute. To je razlog više da se posveti pozornost financijskom obrazovanju od malih nogu”, smatra Van der Werve.
Osim toga, po njegovoj ocjeni, držanje novaca u banci nerijetko je više stvar inertnosti no smišljeni izbor.
Pročitajte još:
“Ljudi su zabrinuti da će, ako nešto učine, napraviti pogrešku i izgubiti teško zarađeni novac. Stoga ne učine ništa i ostave novac na računu u banci jer se smatra da je tamo siguran. Bolja financijska edukacija bi ljudima pomogla razumjeti logiku oportunitetnog troška izostanka ulaganja. Dugoročni i dobro diverzificirani portfelji donose stalan povrat kroz vrijeme i sprečavaju da inflacija pojede vrijednost imovine. U nekim EU zemljama postoji i kulturološki tabu oko razgovora vezanih za novac, čak i u obitelji, što definitivno ne pomaže”, poručio je Van der Werve.
Po njegovim riječima, financijsko opismenjavanje treba započeti u obitelji jer je ta vrsta obrazovanja zapravo jedna od najboljih investicija.
Veća razina financijske pismenosti, kako je rekao, povećava izgradnju povjerenja i ruši predrasude kako treba biti bogat da bi se investiralo.
