Europljani nezadovoljni svojom financijskom situacijom, Hrvati još i više

Građani Europske unije su u prosjeku ocijenili svoju financijsku situaciju sa 6,6 na ljestvici od 0 do 10. Ta je vrijednost nešto niža u usporedbi s ukupnom ocjenom zadovoljstva životom od 7,1 za 2022. godinu, objavio je europski ured za statistiku, Eurostat.

Najviša razina financijskog zadovoljstva zabilježena je u Nizozemskoj i Finskoj, obje sa 7,6, a slijede Švedska sa 7,4 i Austrija sa 7,3. Ovi podaci uklapaju se u širu sliku stabilnih gospodarstava, visokih socijalnih standarda i povjerenja u institucije koje osiguravaju građanima osjećaj sigurnosti i stabilnosti.

Na drugom kraju ljestvice, nalazi se šest država jugoistoka i juga Europe, u kojima je razina zadovoljstva bila ispod šest, što znači da su ljudi bili više nezadovoljni nego zadovoljni svojom financijskom situacijom.

Najniže zadovoljstvo zabilježeno je u Bugarskoj, gdje građani vlastito financijsko stanje ocjenjuju prosječnom ocjenom 4,6. Slijedi Grčka s 5,3, dok Hrvatska bilježi 5,7, što je znatno ispod prosjeka Europske unije. U istom razredu nalaze se Slovačka i Mađarska s ocjenama 5,8 i 5,9, kao i Latvija s istih 5,9.

Unatoč općoj slici nejednakosti, postoje i primjeri država koje su u posljednjem desetljeću ostvarile značajan napredak. Portugal je od 2013. do 2022. godine zabilježio porast zadovoljstva za čak 1,4 boda, dok su Irska, Cipar i Slovenija napredovali između 1,1 i 1,2 boda. Ovi pomaci pokazuju da je rast standarda i stabilizacija gospodarstva moguće prevesti i u subjektivni osjećaj financijskog zadovoljstva.

Podaci Eurostata otkrivaju i jasne razlike unutar samih društava. Osobe s nižim stupnjem obrazovanja svoje financijsko stanje ocjenjuju prosjekom od 6,0, dok visokoobrazovani dosežu 7,1. Sličan obrazac vidljiv je i u različitim dobnim skupinama.

Stariji građani, odnosno građani koji imaju više od 65 godina, često izražavaju veće zadovoljstvo – čak 27,5 posto njih izjavilo je da su „vrlo zadovoljni“ financijama, nasuprot samo 14,2 posto među onima u dobi od 25 do 49 godina. To se može tumačiti stabilnijim prihodima u starijoj dobi (mirovine, vlasništvo nad nekretninama), dok mlađi češće osjećaju nesigurnost zbog tržišta rada i stambenih troškova.

Financijsko zadovoljstvo u Hrvatskoj

Iako se prema istraživanju Eurostata, Hrvatska nalazi ispod prosjeka EU, podaci Mastercardovih istraživanja pokazuju kako građani Hrvatske sve bolje upravljaju vlastitim financijama. Čak 36 posto ispitanika očekuje poboljšanje financijske situacije u sljedećih godinu dana, a 32 posto smatra da im je sada bolje nego prije godinu dana.

Prosječna mjesečna raspoloživa sredstva građana tako su u 2024. godini, povećana na 1.154 eura, što je više za 119 eura u odnosu na prethodnu godinu, što uključuje sve redovne i dodatne osobne prihode. Najviše sredstava imaju građani u dobi od 40 do 55 godina, dok mladi od 18 do 29 godina raspolažu s najmanje, prosječno 845 eura.

Istraživanje pokazuje i da 80 posto ispitanika bilježi porast mjesečne potrošnje kućanstva zbog poremećaja na tržištu, kao što su energetska kriza i inflacija.

„Naglasimo da ih 31 posto navodi da je porast troškova znatno, a 48 posto nešto veći. Oko 16 posto ispitanika troši jednako kao i prije, a njih samo pet posto ima manje troškove. Najviše se troši na hranu i piće, a najčešći oblik štednje je kupovina na akcijama“, navodi se u ovom istraživanju.

Gotovo petina ispitanika odnosno 19 posto navodi i kako nemaju nikakva osobna raspoloživa sredstva, oslanjajući se pritom na financijsku potporu obitelji ili partnera.

Najveći dio mjesečnih sredstava i dalje odlazi na osnovne životne potrebe – najviše na hranu i piće, s prosječnim udjelom od 22 posto ukupnih mjesečnih troškova. Slijede izdaci za odjeću i obuću, oko 15 posto, otplate kredita, 11 posto, te štednju i ulaganja, oko deset posto. Iako je iznos za hranu i piće i dalje najviši, u odnosu na prošlu godinu zabilježen je pad potrošnje upravo u toj kategoriji – građani sve češće biraju proizvode s popusta te prate svoje navike kupovine i konzumacije.

Većina građana aktivno se angažira kako bi smanjila troškove i sačuvala stabilnost kućnog budžeta. Najčešći oblici štednje uključuju kupovinu na akcijama i rasprodajama (56 posto), smanjenje naručivanja hrane iz restorana (48 posto) te uspoređivanje cijena u trgovinama (47 posto).

Građani se također češće odlučuju za kupnju privatnih marki, korištenje jeftinije električne energije i čak prodaju stvari koje više ne koriste. Žene su pritom aktivnije od muškaraca u primjeni ovih strategija štednje, dok muškarci češće razmatraju alternativne izvore energije.

U 2025. godini zabilježen je i blagi porast udjela onih koji svoju trenutačnu financijsku situaciju procjenjuju lošijom nego prije godinu dana (27 posto) što je četiri postotna boda više nego 2024. Shodno tome, blago je porastao broj onih koji očekuju pogoršanje u budućnosti – no i dalje je nizak i iznosi 18 posto. Kada je u pitanju poboljšanje financija u idućih godinu dana, najviše optimizma dolazi iz redova mladih (42 posto) i onih s višim osobnim prihodima.

Istraživanje pokazuje i da postoji snažna povezanost između trenutačne percepcije financijskog stanja i očekivanja za budućnost. Naime, ispitanici koji sada osjećaju poboljšanje financijske situacije, u 63 posto slučajeva očekuju da će im u budućnosti biti još bolje. Oni koji danas, pak, percipiraju pogoršanje, u 48 posto slučajeva očekuju daljnje negativne trendove.

Ispitanici srednjih godina, odnosno oni između 40 i 55 godina, izdvajaju veće iznose za štednju, ulaganja i otplatu kredita nego mlađe generacije. Mladi do 29 godina znatno veći udio osobnih prihoda izdvajaju za odjeću i obuću i obrazovanje, a manji na hranu i piće i kredite. Ispitanici u dobi od 30 do 39 godina troše u prosjeku u svim kategorijama, no bilježi se pad ukupnih troškova u toj skupini – što je znak prilagodbe promjenama na tržištu.

Inflacija i rast cijena i dalje su glavni izvor zabrinutosti za 61 posto ispitanika. Slijede kriminal i korupcija (35 posto) te imigrantski val i dolazak stranih radnika, koji ove godine bilježi rast u percepciji važnosti od pet postotnih poena.

Mlade između 18 i 29 godina više od prosjeka brinu nemogućnost plaćanja vlastitih troškova (24 posto) i porast stope nezaposlenosti (13 posto). Građane starije od 50 godina najviše zabrinjavaju kriminal, pad životnog standarda i smanjenje kvalitete zdravstvene skrbi.

Više od trećine zaposlenih građana (35 posto) ipak strahuje da bi mogli ostati bez posla, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlu godinu. Taj je strah najizraženiji među mladima (42 posto), građanima sa srednjim prihodima (45 posto) te među stanovnicima Slavonije, čak 47 posto.