Posljednjih mjeseci jasno je da Europska središnja banka (ESB), barem za sada, ne planira povratak u eru iznimno jeftinog novca. To znači da Europa ulazi u razdoblje u kojem je kapital skuplji, što ima duboke posljedice na gospodarstva, poduzeća i građane.
Posljednja odluka ESB-a donesena je 30. listopada 2025. prema kojoj je ESB zadržao kamatne stope nepromijenjenima. Glavno refinanciranje iznosi 2,15 posto, granična kamatna stopa na kredite iznosi 2,40 posto, a kamata na depozit je dva posto. Prema njihovim predviđanjima, ukupna inflacija u europodručju u prosjeku će iznositi 2,1 posto u 2025., pasti na 1,7 posto u 2026. i blago porasti na 1,9 posto u 2027.
Primarni cilj ESB-a je održavanje stabilnosti cijena i očuvanje kupovne moći eura. To čine osiguravajući da inflacija, stopa kojom se ukupne cijene roba i usluga mijenjaju tijekom vremena, ostane niska, stabilna i predvidljiva. Umjerena razina inflacije, idealno blizu, ali ispod dva posto, smatra se optimalnom za gospodarski rast. Zbog toga, ESB teži simetričnom srednjoročnom cilju inflacije od dva posto.
Promjene su već osjetne: zaduživanje poduzeća i građana kroz kredite postaje znatno skuplje nego u prethodnim godinama. Iako inflacija u eurozoni blago stagnira ili je blizu ciljne razine, “neutralna kamatna stopa” ona koja ne potiče niti koči gospodarski rast čini se značajno viša nego u razdoblju prije krize. To sugerira da je cijena kapitala, barem u srednjem roku, ostala trajno podignuta.
Što to znači za gospodarstva velike i male ekonomije
Za kompanije je poskupljenje kredita direktan udar: financiranje investicija, novih projekata, rast i širenje postaju skuplji. Kompanije s velikim dugovima koje su se oslanjale na povoljnu kamatnu politiku mogu osjetiti pritisak.
Zemlje s visokom razinom javnog duga poput južnoeuropskih članica suočit će se s povećanim troškovima servisiranja duga. To dodatno komplicira fiskalne kapacitete država u investiranju u razvoj, socijalne politike ili zelene transformacije.
Kod startupa i rizičnih, inovativnih kompanija često je financiranje ključ uspona. No, skuplji kapital znači da banke i investitori postaju znatno selektivniji. To može usporiti rast novih tvrtki, smanjiti broj inovacija i produljiti vremenski horizont povrata ulaganja.
Efekt na građane – krediti, nekretnine, štednja
Za građane, poskupljenje kredita ima izravan efekt: rate stambenih i drugih kredita rastu, zaduženje je skuplje, što smanjuje potrošnju i odgađa velike kupovine. S druge strane za one koji štede više kamate mogu učiniti štednju privlačnijom. No realna snaga ušteđenog može padati ako inflacija ostane u blizini dva posto.
Vjerojatno je da će kamatna stopa ECB-a utjecati na hipoteku građana ako imaju hipoteku s promjenjivom kamatnom stopom. Kada ECB podigne svoje ključne kamatne stope, trošak zaduživanja obično se povećava, što dovodi do većih hipotekarnih rata.
Nekretnine koje su godinama rasle uz niske kamate mogu osjetiti usporavanje rasta ili blago korigiranje, jer potražnja pada s obzirom na skuplje stanove i kredite.
Europa je ušla u novu kamatnu klimu u kojoj je kapital ponovno skup, a ta promjena preobražava financijsko okruženje za banke, kompanije, države i građane. Među najvećim dobitnicima nalaze se banke i financijske institucije, koje zahvaljujući višim kamatnim stopama ostvaruju veće marže i stabilnije prinose.
Dobro prolaze i stabilne, profitabilne komapnije koje ne ovise o vanjskom financiranju i kreditima kao i investitori s likvidnim sredstvima kojima štednja i obveznice postaju atraktivnije.
S druge strane, teret nove stvarnosti nose visoko zadužene kompanije i start-upovi naviknuti na jeftin kapital, kao i kućanstva s većim kreditnim obvezama te države s visokim deficitima i javnim dugom, kojima rastu troškovi zaduživanja.
Pročitajte još:
U takvom okruženju Hrvatska prolazi kroz ključne tranzicijske procese od prelaska na euro do prilagodbe novim kamatnim stopama što skupi kapital čini dodatnim izazovom. Poskupljuju stambeni i potrošački krediti, privatne investicije mogu usporiti, a razvojni projekti teže dolaze do financiranja, dok stabilni sektori poput izvoza i turizma postaju još važniji. Za zemlje srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku, to znači da fiskalna disciplina i pažljivo birana ulaganja postaju nužnost, a ne preporuka.
Ulazak u „eru skupog kapitala” nije samo promjena brojeva, to je strukturalna transformacija koja će oblikovati načine na koje se investira, štedi, gradi i živi. Razumijevanje novih pravila financiranja postaje presudno za kompanije, države i građane, ali i važan prostor za medije koji prate i tumače dugoročne ekonomske trendove.
