Prodaja rizičnih europskih korporativnih obveznica proteklog je mjeseca dosegla najveću mjesečnu razinu ikada kako tvrtke s niskim rejtingom koriste priliku bijega kapitala s tržišta SAD-a zbog neizvjesnih posljedica trgovinske politike tamošnjeg predsjednika Donalda Trumpa.
Izdanja kompanija čiji vrijednosni papiri nose visoke prinose, pa se zbog toga ubrajaju u skupinu obveznica pod kolokvijalnim nazivom ‘smeće’, došle su u lipnju na 23 milijarde eura, pokazuju podaci JPMorgana. Mnoge od tih tvrtki ranije su se mučile ostvariti pristup financijskim tržištima.
Prethodni rekord od oko 18 milijardi eura datira iz lipnja 2021. godine.
Protekloga mjeseca bila su 44 takva rizična izdanja što je također rekordna mjesečna brojka.
“Tržište se guši u novim izdanjima”, izjavio je investitor iz jednog europskog fonda koji se bavi rizičnijim obveznicama.
Smanjenje troškova zaduženja zbog znatnog porasta ulagačkog interesa odlično je došlo tvrtkama s niskim kreditnim rejtingom.
Tvrtke kao što je češki proizvođač streljiva Czechoslovak Group (CSG) ili proizvođač margarina Flora tako su mogli doći do povoljnog financiranja na tržištu koje im je ranije praktično bilo izvan dosega.
“Postoji velika količina novca za investiranje. To je vrsta tržišta na kojemu ljudi traže umjetnost mogućeg”, prokomentirao je Ben Thompson iz JPMorganova odjela za tržišta kapitala zaduženog za Europu, Afriku i Bliski istok.
Flora, nekada dio Unilevera i sada u vlasništvu investicijskog fonda KKR koji tvrtku kani prodati kada smanji zaduženost, mogla je doći do 400 milijuna eura za prinos od 8,625 posto što je oko četiri postotna boda manje nego što je cijena već postojećeg duga sa sličnim lošim rejtingom špekulativne trostruke C razine.
Praški CSG je došao do prinosa na dolarski i euro dug od 6,5 i 5,25 posto u prošlotjednom izdanju, a prošle je godine zaduženje ostvario uz kamatu veću od 11 posto.
Najveći svjetska tvrtka koja se bavi putničkim krstarenjima Carnival također je odlučila iskoristiti trenutak i potražiti financiranje po povoljnijim uvjetima nakon što je proteklih godina zaduživanje išlo po dvozamenkastim kamatnim stopama.
Razlika između cijene duga za rizičnije dužnike i za države samo od travnja do kraja lipnja pala je sa četiri na 3,1 postotna boda.
Pročitajte još:
“Fondovski menadžeri očajnički traže mogućnosti investiranja”, prenosi Financial Times riječi jednog bankara.
Trumpova hirovita politika tako ima jednu izvjesnu posljedicu, a to je da su mnogi veliki investitori potaknuti porazmisliti o pretežitoj sklonosti izlaganja američkom financijskom tržištu i potražiti mogućnosti u Europi. To je dovelo i do toga da korporativni izdavatelji s ne tako sjajnom financijskom prošlošću sada bivaju dočekani od ulagača raširenih ruku.
