Europska komisija pokrenula je prvu fazu konzultacija sa socijalnim partnerima u sklopu inicijative za donošenje Zakona o kvalitetnim radnim mjestima, kojim želi podići standarde rada i potaknuti otvaranje kvalitetnih i održivih radnih mjesta diljem Unije.
Statistike pokazuju da gotovo svaki peti radnik u Europi radi na nekvalitetnim radnim mjestima s niskom plaćom i lošim izgledima. Takva radna mjesta radnicima nisu privlačna, što posljedično smanjuje konkurentnost europskog gospodarstva.
Ne radi se dovoljno ni na osposobljavanju radnika. Samo 37 posto odraslih sudjelovalo je u osposobljavanju 2016. godine i ta se stopa od tada gotovo nije povećala.
Kako je najavila predsjednica Ursula von der Leyen, u svom govoru o stanju EU-a za 2025. i programu rada Komisije za 2026., Komisija će u ovoj godini predložiti Zakon o kvalitetnim radnim mjestima. Novi zakon ažurirat će europska pravila koja štite radnike, ali će istodobno podržavati produktivnost i konkurentnost.
Dok su sindikati već podržali inicijativu, iz industrije privatnih usluga zapošljavanja protive se postavljanju dodatne regulative.
Europska konfederacija sindikata (ETUC) oglasila se i konkretnim prijedlozima za sadržaj novog zakona usmjerenog ka kvalitetnijim radnim mjestima.
Za radnike, kvalitetna radna mjesta uključuju elemente poput pravedne plaće, dobrih uvjeta rada, snažne socijalne zaštite te pristupa osposobljavanju i razvoju karijere. Kvalitetna radna mjesta koriste i tvrtkama i to povećanjem produktivnosti, kao i privlačenjem i zadržavanjem kvalificiranih radnika, smatraju u ETUC-u.
Naglasili su kako je u aktualnim gospodarskim okolnostima nužno ojačati sustav kolektivnog pregovaranja te radnicima osigurati pravo na osposobljavanje tijekom radnog vremena, kao sastavni dio pravednog prijelaza na zeleno i digitalno gospodarstvo. Smatraju da bez sustavne edukacije zaposlenika nema ni uspješne transformacije tržišta rada.
Posebno su istaknuli potrebu jasnijeg i strožeg reguliranja rada podizvođača i posrednika u zapošljavanju, upozorivši na sve raširenije nepravilnosti i zlouporabe.
U fokusu njihovih zahtjeva nalazi se i regulacija algoritamskog upravljanja na radnom mjestu, pri čemu naglašavaju načelo da čovjek mora imati konačnu kontrolu nad odlukama koje utječu na njegov radni status i uvjete rada.
Kao jedan od ključnih problema izdvojili su rastuću nesigurnost zaposlenja, poručivši kako prekarni oblici rada moraju ustupiti mjesto ugovorima na neodređeno vrijeme i zaposlenju s punim radnim vremenom. Stabilnost radnog odnosa, smatraju, temelj je socijalne sigurnosti i dostojanstvenog rada.
Osvrnuli su se i na, kako su naveli, „epidemiju stresa“ među zaposlenima, koju dodatno pogoršava praksa kontaktiranja radnika izvan radnog vremena. U tom kontekstu naglasili su da je dosljedna provedba prava na isključivanje ključna za zaštitu mentalnog zdravlja i uspostavu ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
“Nekvalitetna radna mjesta koče naše gospodarstvo uzrokujući nedostatak radne snage i jaz u vještinama. Prijedlozi koje smo iznijeli mogli bi osigurati da Europa u budućnosti ima visokomotiviranu i kvalificiranu radnu snagu, istaknula je Esther Lynch, glavna tajnica ETUC-a.
O svemu se oglasila udruga koja predstavlja privatnu industriju usluga zapošljavanja – Svjetska konfederacija zapošljavanja – Europa (WEC-Europe). Ističu da Uniji nisu potrebni novi zakoni o radu kako bi se osigurala kvaliteta radnih mjesta. Umjesto toga, stava su da bi trebalo raditi na učinkovitoj provedbi već postojećih pravila u kontekstu brzih tehnoloških promjena i gospodarske tranzicije.
Pročitajte još:
Smatraju da su različiti oblici rada, poput agencijskog rada i podugovaranja, važni jer omogućuju mobilnost, prilagodljivost i lakši ulazak na tržište rada. Pozivaju se i na istraživanje koje pokazuje da 81posto rukovoditelja vjeruje da će AI prisiliti kompanije na radikalno preispitivanje kvalifikacija i planiranja radne snage.
Poseban naglasak stavljen je na podugovaranje, koje je ključno za sektore poput automobilske industrije i građevinarstva.
WEC-Europe upozorava da bi ograničenje podugovaranja moglo imati negativne pravne učinke i smanjiti pristup tržištu rada. Umjesto novih pravila, rješenje vide u ciljanom provođenju zakona i jasnoj dodjeli odgovornosti kako bi se eliminirali oni koji nepošteno posluju na tržištu rada.
