Eurobarometar: 84 posto građana Hrvatske pozitivno gleda na Europsku uniju

Gotovo tri četvrtine odnosno 74 posto građana Europske unije smatraju da njihova zemlja ima koristi od članstva, a u Hrvatskoj je taj postotak još veći, 84 posto, pokazuju rezultati Eurobarometra, istraživanja provedenog za potrebe plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta 2025. To je dosad i najveći postotak koji je zabilježen od početka istraživanja, koje se provodi još od 1983. godine.

Istraživanje je provedeno od 9. siječnja do 4. veljače u 27 država članica. U Hrvatskoj je anketirano 1.011 osoba. Više od polovine anketiranih u Hrvatskoj odnosno 51 posto smatra da EU donosi nove mogućnosti zapošljavanja, dok je na razini EU taj postotak upola manji i iznosi 26 posto.

Kao drugi razlog zašto smatraju članstvo u EU korisnim, 34 posto ispitanika u Hrvatskoj i 35 posto njih u EU navode doprinos miru i njegovu zaštitu te jačanje sigurnosti. Treći razlog vide u tome što pridonosi gospodarskom rastu zemlje; to je istaklo 32 posto građana u Hrvatskoj, i 28 posto u EU.

Trećina ispitanika, njih 33 posto, očekuje i da će njihov životni standard biti lošiji u sljedećih pet godina, što je sedam postotnih bodova više nego u anketi koja je provedena u razdoblju od lipnja do srpnja 2024. godine, podsjeća Hina. U tome prednjače ispitanici u Francuskoj s 53 posto, što je za osam postotnih bodova više u odnosu na ispitivanje 2024. godini. Slijede ih građani Njemačke s 47 posto odnosno 15 postotnih bodova više u odnosu na ljeto 2024. godine.

U Hrvatskoj 29 posto građana očekuje pad životnog standarda, što je porast od 12 postotnih bodova u odnosu na posljednje istraživanje. Više od polovine ispitanika u Hrvatskoj ili 54 posto, smatra da im se životni standard u sljedećih pet godina neće mijenjati, a 17 posto očekuje bolji životni standard.

U geopolitičkom okruženju koje se brzo mijenja obrana i sigurnost (36 posto) te konkurentnost, gospodarstvo i industrija (32 posto) izdvojeni su kao područja na koja bi se EU trebao najviše usredotočiti kako bi osnažio svoj položaj u svijetu.

Dok su rezultati za obranu i sigurnost ostali stabilni u usporedbi s veljačom/ožujkom 2024., oni za konkurentnost, gospodarstvo i industriju povećali su se za pet postotnih bodova. Nakon tih dvaju područja slijede energetska neovisnost (27 posto), sigurnost opskrbe hranom i poljoprivreda (25 posto) te obrazovanje i istraživanje (23 posto).

Svaki četvrti Europljanin ili 41 posto njih, prema istraživanju Eurobarometra, ima pozitivno mišljenje o Europskom parlamentu, u Hrvatskoj je taj postotak malo veći, 44 posto. Na pitanje misle li da bi Europski parlament trebao imati važniju ulogu, 62 posto ih je odgovorilo pozitivno i u Hrvatskoj i na razini EU. U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU ima 56 posto ispitanika.

Gospodarska i sigurnosna pitanja također su u prvom planu kad je riječ o temama za koje građani žele da budu prioritetne u radu Europskog parlamenta. Četiri od deset Europljana spominju inflaciju, rast cijena i troškove života (43 posto), a slijede obrana i sigurnost EU-a (31 posto), borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31 posto) te potpora gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (29 posto). Inflacija, rastuće cijene i troškovi života prioritet su svim dobnim skupinama, a najveći su rezultati zabilježeni u Portugalu (57 posto), Francuskoj (56 posto), Slovačkoj (56 posto), Hrvatskoj i Estoniji (54 posto).

Kad je riječ o vrijednostima koje bi Europljani željeli da Europski parlament brani, na prvom je mjestu mir i to ističe 45 posto građana, a slijede demokracija (32 posto) i zaštita ljudskih prava u EU-u i svijetu (22 posto). Dvije trećine građana podržavaju snažniju ulogu Europskog parlamenta.

Devet od deset građana EU ili 89 posto kaže da bi države članice trebale biti jedinstvene u suočavanju s trenutačnim globalnim izazovima. U Hrvatskoj je na pitanje bi li Europska unija trebala biti jedinstvenija pozitivno odgovorilo 90 posto građana, a 83 posto ispitanika smatra da bi Unija trebala imati na raspolaganju više sredstava.