U strahu su velike oči – nekad opravdano, nekad neopravdano. U slučaju Europske unije (EU) očito je da trgovinske nesigurnosti i geopolitičke tenzije ostavljaju dubok trag, pa se rješenje potencijalno traži i na Mjesecu.
Europska komisija je pripremila novo izvješće o ključnim prijetnjama europskoj sigurnosti i blagostanju. To je šesto takvo godišnje izvješće o otpornosti i u njemu se ističe da se možda više neće moći osloniti na zemlje izvan EU-a kad je riječ o opskrbi ključnim materijalima za niskougljičnu tehnologiju u energetici.
“Kao odgovor možda će rasti fokus na napredne tehnologije rudarenja, uključivo svemirsko rudarenje počevši s Mjesecom”, navodi se u izvješću.
Metali kao što su litij, bakar, nikal te rijetki zemni metali ključni su za uporabu obnovljive energije i električne automobile, a vrlo ih se malo iskopava u EU. Bruxelles je zabrinut da bi se zemlje s bogatim rezervama tih metala mogle udružiti kako bi manipulirale opskrbom kao što to, primjerice, radi OPEC s naftom.
To može povećati cijene i ograničiti pristup bitnim materijalima što onda predstavlja izazov za europsku stratešku autonomiju i čistu energetsku tranziciju, ističe Europska komisija.
Ideja svemirskog rudarenja je već u fokusu u nekim zemljama kao što su SAD ili Japan.
Luksemburg se u EU pozicionirao kao središnje mjesto za istraživanje mogućnosti svemirskog rudarenja, a ambicija je rudarenje na Mjesecu i asteroidima korištenjem robota. Ta svemirska tijela su obično bogata rijetkim zemnim metalima, aluminijem, titanom, manganom, zlatom i srebrom.
Po procjeni iz Bruxellesa, svemirski izvori bi u razdoblju do 2045. mogli biti vrijedni i do 170 milijardi eura, prenosi Politico.
Ipak, treba reći da su praktična rješenja za takve stvari tek u povojima.
Zabrinutost EU-a se može slikovito opisati primjerom bakra. Naime, za postizanje ciljeva iz Pariškog klimatskog sporazuma svijet treba u idućih 25 godina jednaku količinu bakra kolika je bila izvađena iz zemlje u cijeloj ljudskoj povijesti. Bakar je ključan u svemu što koristi struju.
Slično je s litijem kojega se koristi za baterije električnih vozila. Europska komisija očekuje da će potražnja u EU za litijem u 2030. biti 12 puta veća no u 2020. godini te 21 put veća u 2050. Trenutačno EU uopće nema rudnike za vađenje litija.
Ono što usložnjava situaciju za EU je mala i gusto naseljena kopnena masa, relativno snažna zaštita okoliša i aktivno civilno društvo. Sve to ograničava razvoj rudnika čak i kada se neko nalazište otkrije.
Uostalom, primjer Srbije, tvrtke Rio Tinto i litija je pokazao vrlo očito da ljudi nisu željni imati rudnike u blizini.
Pročitajte još:
Kina, za usporedbu, je uspostavila već dobavni lanac kritičnih sirovina i prerađuje 40 posto svjetskog bakra, 60 posto litija, 70 posto kobalta i gotovo 100 posto grafitne rude.
Izvješće Centra Jacques Delors iz prošle godine pokazuje da EU uvozi gotovo 100 posto potrebnih rijetkih zemnih metala iz Kine i to snažno povećava ranjivost kritičnih sektora od poremećaja u dobavi i volatilnosti cijena.
