Europska unija je u 2024. godini uvezla usluge vrijedne 3,47 bilijuna eura iz trećih zemalja, pokazuju podaci Eurostata pri čemu je najveći broj uvezen putem komercijalne nazočnosti u pojedinoj zemlji.
Inače, radi lakšeg razumijevanja, treba napomenuti da u klasifikaciji usluga postoje četiri načina na koji se one mogu pružiti. Prvi način je takozvana prekogranična usluga s teritorija jedne zemlje na područje druge. Drugi način je konzumacija usluge u inozemstvu.
Treći način je komercijalna nazočnost davatelja usluge iz inozemstva u zemlji primateljici usluge. Četvrti je putem prisustva fizičke osobe davatelja usluge na teritoriju druge zemlje.
To se može plastično prikazati primjerom pružanja pravnih usluga. Kada se usluga pruža iz inozemstva elektronskim kanalima to spada u spomenuti prvi način. Drugi je način da klijent iz jedne zemlje dođe u odvjetnički ured u drugu zemlju. Nadalje, odvjetnik može u inozemstvu uspostaviti podružnicu ili partnera koji će pružiti uslugu domicilnim klijentima. I konačno, odvjetnik može sam otputovati iz svoje zemlje u drugu kako bi isporučio traženu uslugu.
Dakle, 58,9 posto usluga vrijednih 2,044 bilijuna eura uvezeno je u EU putem trećeg načina ili komercijalne prisutnosti.
Prekogranično pružanje je imalo udio od 31,3 posto što je iznos od 1,087 bilijuna eura.
Na konzumaciju usluge u inozemstvu otpada 6,6 posto ili 229 milijardi eura te na fizičku prisutnost davatelja usluge u zemljama EU-a 3,2 posto ili 111 milijardi eura.
U 22 članice EU-a većina uvezenih usluga došla je putem komercijalne nazočnosti na domaćem teritoriju, a najveći postotak u tom smislu imaju Bugarska od 81,7 posto, Mađarska od 78,1 posto te Španjolska sa 74,5 posto.
Što se prekograničnog pružanja usluga tiče ističe se Grčka gdje je na to otpadalo 68,8 posto uvezenih usluga. Izražene postotke još su imali Cipar od 43,8 posto, Švedska s 37,7 posto i Danska s 37,4 posto.
Korištenje usluga u inozemstvu igralo je značajnu ulogu u Danskoj gdje je na to otpadalo 22,3 posto uvoza.
Zamjetan udio još je zabilježen u Francuskoj brojkom od 12,1 posto, Litvi od 10,8 posto, Hrvatskoj od 10,4 posto te Italiji s 10,3 posto. U svim drugim zemljama EU-a ta je kategorija bila zastupljena s manje od 10 posto ukupnog uvoza usluga.
Konačno, prisustvo fizičkih osoba iz inozemstva koje su pružale uslugu bilo je najistaknutije na Cipru i u Danskoj s po 7,3 posto udjela. Treća je bila Belgija s 5,4 posto.
U odnosu na apsolutne brojke na razini EU-a one koje otpadaju na Hrvatsku su vrlo male. Tako, primjerice, od 1,087 bilijuna eura prekogranično pruženih usluga svim članicama EU-a na Hrvatsku u tom segmentu otpada 1,48 milijarde eura.
Pročitajte još:
Najveća je brojka kod Irske od 317,8 milijardi eura, a onda kod Njemačke od 168,9 milijardi eura.
U slučaju korištenja usluge u inozemstvu za Hrvatsku je iznos 1,44 milijarde eura naspram ukupnih 228,8 milijardi za čitav EU.
U kategoriji fizičke prisutnosti inozemnog davatelja usluge u zemlji članici EU-a na Hrvatsku otpada 214,8 milijuna eura od 110,7 milijardi eura na razini EU-a.
