Bruxelles ispituje razne pravne mogućnosti kako bi europske tvrtke mogle otkazati dugoročne ugovore o nabavi ruskog plina bez plaćanja velikih odštetnih iznosa Rusiji. Jedna od opcija je da se proglasi viša sila.
“Ako je ideja ne financirati Rusiju, onda eventualno plaćanje odštete podriva cijeli koncept”, kazao je jedan od dužnosnika Europske unije (EU) upoznat s temom.
Ruski plin sada čini tek 11 posto opskrbe za cijelu EU naspram 40 posto prije početka rata u Ukrajini. S druge strane, u zadnje tri godine znatno je povećana količina ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) koja se uvozi u EU.
Pravnici Europske komisije proučavaju opcije kao dio plana da se do kraja 2027. okonča u cijelosti uvoz fosilnih goriva iz Rusije, navodi Financial Times.
U ovome trenutku EU razmatra eventualno povećanje uvoza američkih energenata kako bi se postigao dogovor kojim se možda može izbjeći carinski rat sa SAD-om.
EU je Rusiji platila 21,9 milijardi eura za naftu i plin između veljače prošle i veljače ove godine.
Bruxelles je prvotno planirao u ožujku objaviti plan o postupnom odustajanju od ruskih fosilnih goriva, no to je odgođeno zbog zabrinutosti da bi njegovo prihvaćanje mogle blokirati Mađarska i Slovačka gdje završava najveća količina ruskog plina koja još uvijek plinovodom ide prema EU.
Drugi razlog za odgodu je bio i početak promišljanja o budućnosti Sjevernog toka, plinovodnog pravca koji bi mogao biti oživljen u kontekstu američkih napora za okončanjem sukoba u Ukrajini.
Čelnici nekih energetskih i industrijskih tvrtki u Francuskoj i Njemačkoj spominju da možda u budućnosti ne bi bila loša ideja kupovati ruski plin, ali u bitno manjim količinama, kako bi se izbjegla prevelika ovisnost o bilo kojem dobavnom pravcu, uključivo SAD-u.
“Sve je to kaotično. Kako se SAD uklapa u sve? Na koji način diverzificiramo izvore?”, komentirao je jedan europski diplomat.
Unatoč inicijativi iz Bruxellesa, članice EU-a su oprezne kad je riječ o prisiljavanju tvrtki da prekinu ugovore o nabavi LNG-a iz Rusije zbog zabrinutosti o učinku koji to može imati na cijenu plina.
Složenost cijelom poslu oko mogućih prekida ugovora daje i činjenica da su ugovori tajni i nisu jednoobrazni. Jedan od europskih dužnosnika kaže da proglašenje više sile zbog rata u Ukrajini možda nije dovoljno. Francuske, belgijske i španjolske luke su glavna odredišta za uvoz ruskog LNG-a.
Pročitajte još:
Iz think-tanka Bruegel u Bruxellesu kažu da bi bolje rješenje bile carine na ruski plin jer bi se time ostvarili dodatni prihodi za EU i prisililo ruske dobavljače da snize cijenu kako bi ostali konkurentni. Za razliku od sankcija gdje je potrebna jednoglasnost, izglasavanje carina zahtijeva potporu većine članica EU-a.
“Učinkovit zajednički alat u odnosu na uvoz plina iz Rusije je hitan jer bi inače Rusija ponovno mogla mogućnost selektivne dobave iskoristiti za sijanje nesloge među članicama EU-a”, ocjenjuju u Bruegelu.
