EU se priprema za novi rast cijene plina, padaju zalihe

Industrija u Europskoj uniji (EU) se sprema za mogući novi šok oko cijena plina tijekom zimskih mjeseci budući da hladno vrijeme smanjuje zalihe te konkurencija s Azijom za ukapljeni naftni plin raste kao i izgledi da se dodatno smanje količine plina koje dolaze iz Rusije.

Od energetske krize 2022. godine kada je cijena plina dosegla gotovo 350 eura za megavat-sat, mnoge tvrtke u EU su zatvorile tvornice ili smanjile opseg poslovanja i broj radnih mjesta budući da su im visoke cijene plina naštetile konkurentnosti. Mnoge zadržavaju sniženu razinu poslovnih aktivnosti što, očekivano, ima negativan utjecaj na rast u EU.

Potražnja za plinom u EU sada je 17 posto ispod petogodišnjeg prosjeka iz vremena prije pandemije. U isto vrijeme cijene plina su najviše u više od godinu dana i analitičari predviđaju da će dalje rasti.

“Zabrinutost leži u tome da smo manje pripravni jer su cijene energije niže sada od onoga što smo vidjeli u 2022. No, trebamo se podsjetiti da smo još uvijek na bitno višim razinama cijena od drugih ključnih regija kao što su SAD, Bliski istok ili Rusija”, ocjenjuje Swein Tore Holsether iz norveške tvrtke za proizvodnju gnojiva Yara.

Nervozu dodatno stvara istek ugovora na kraju godine o protoku ruskog plina prema EU kroz Ukrajinu.

Francisco Blanch, analitičar iz Bank of America, smatra da bi to moglo gurnuti cijenu plina u EU na 70 eura za megavat-sat iduće godine sa sadašnjih gotovo 50 eura.

U petogodišnjem razdoblju prije pandemije prosječna cijena plina u EU bila je 17,58 eura po megavat-satu. Skladišta u EU su sada u prosjeku napunjena 85 posto što je deset postotnih bodova ispod razine od prije godinu dana, navodi Reuters.

U slučaju hladne zime, za razliku od protekle dvije koje su bile blage, zalihe će padati puno brže. Europska komisija prošli je tjedan, kako bi osigurala opskrbu, povećala ciljanu razinu zaliha, no to stvara pritisak na rast cijene.

U Francuskoj se očekuje da će industrija ove zime raditi na 70 do 80 posto kapaciteta zbog visokih cijena energije, posebice u kemijskom sektoru.

Razlika u količini europskih trenutačnih zaliha prema prošloj godini je deset milijardi kubičnih metara plina i ona se pokušava nadoknaditi uvozom ukapljenog prirodnog plina (LNG), navodi čelna osoba za trgovinu plinom u norveškom Equinoru koji je najveći dobavljač za EU.

U studenome EU je uvezla 11,3 milijardi kubičnih metara LNG-a, uglavnom iz SAD-a i s Bliskog istoka.