EU predviđa 1,2 bilijuna eura za modernizaciju elektroenergetske mreže

Problem kapaciteta elektroenergetske mreže u Europskoj uniji (EU) generalno opterećuje razvoj novih proizvodnih pogona, a Europska komisija procjenjuje potrebne investicije u tom području na 1,2 bilijuna eura. Za Hrvatsku je, primjerice, desetogodišnji plan razvoja samo prijenosne mreže do 2034. godine predvidio ulaganja od 2,53 milijarde eura.

No ono što je dosad mučilo EU je bio neadekvatan pristup u planiranju izgradnje zbog čega su se gubile milijarde eura u uskim grlima i nemogućnosti da opskrba odgovori potražnji. Stoga je Bruxelles odlučio krenuti sa središnjim planom identificiranja gdje su investicije ključne i time postići bolju koordinaciju energetske infrastrukture među članicama.

Kako je za Financial Times rekao europski povjerenik za energiju Dan Jørgensen, najveća opasnost za ciljeve dekarbonizacije i energetske sigurnosti dolazi od spore izgradnje i modernizacije mreže.

“To je u Europi veliki problem i gubimo milijarde svake godine zbog restrikcija i uskih grla”, kazao je.

U 2022. troškovi zagušenosti mreže iznosili su 5,2 milijarde eura, a do 2030. bi mogli narasti na 26 milijardi, navodi europski energetski regulator ACER.  

Europski povjerenik kaže da novi pristup s vrha prema dolje ne znači da Bruxelles želi preuzeti moć, već je cilj da zemlje članice postanu učinkovitije.

“Paradoks je da imamo unutarnje tržište koje funkcionira bolje za rajčice i zubnu pastu nego za energiju budući da je upravo energija ključna za konkurentnost i sigurnost”, poručuje Jørgensen.

Bruxelles će napraviti sveobuhvatni središnji europski scenarij za planiranje energetske infrastrukture i on će biti predstavljen ovoga tjedna. Pritom će predložiti projekte kojima bi se popunile praznine nezadovoljenih potreba u energetskoj mreži.

Prema analizi njemačkog think-tanka Agora Energiewende, EU bi mogao uštedjeti više od 560 milijardi eura između 2030. i 2050. ako zemlje članice ostvare koordinaciju u planiranju energetske infrastrukture.  

Zamračenje koje je pogodilo Pirinejski poluotok u travnju i snažni skokovi u cijeni električne energije u Grčkoj ovoga ljeta osnažili su argument Bruxellesa kako je potrebno da se stvari koordiniraju i vode na razini EU-a. Europska komisija želi pojednostaviti i ubrzati postupke dobivanja dozvola što trenutačno može trajati godinama i otežava provedbu energetskih projekata.

S druge pak strane postoje i mišljenja da bi više ovlasti Bruxellesa moglo dovesti do zaobilaženja nekih pravila koja se tiču zaštite okoliša, a sa ciljem ubrzavanja izgradnje mreže.

Europska komisija je početno odredila osam ključnih energetskih projekata kako bi se povećala protočnost prijenosa energije između zemalja članica. Također, među tim projektima je pohrana energije i zeleni vodik. Cilj je vidjeti konkretne pomake na tim projektima u idućih šest do devet mjeseci.

Pripremljeni početni plan se fokusira na povezanost preko Pirineja kako bi se bolje integrirao Pirinejski poluotok u europsku elektroenergetsku mrežu te povezivanje Cipra s kontinentalnom Europom, kao i bolje povezivanje s baltičkim zemljama jačanjem interkonekcije između Poljske i Litve.

Predviđen je i razvoj morskog interkonekcijskog čvorišta u Danskoj s obzirom na potencijal za razvoj povezanosti u Baltičkom moru.

Uz jačanje kapaciteta za pohranu energije radit će se na razvoju južnog koridora za vodik koji bi povezivao Tunis, Italiju, Austriju i Njemačku. Također je potporu dobio i koridor za vodik između Portugala i Njemačke.

Bruxelles procjenjuje da će u prijenosnu mrežu trebati do 2040. uložiti 477 milijardi eura, a u distribucijsku 730 milijardi eura.

Nije posve jasno kako će se sve to financirati, ali opcije su europski fondovi, nacionalni proračuni i investicije privatnog sektora uz, naravno, podjelu troškova s obzirom na volumen potrebnih ulaganja.