Vijeće Europske unije (EU) pokrenulo je proceduru prekomjernog deficita za Finsku i usvojilo preporuke za tu zemlju kako bi do kraja 2028. godine izašla iz te procedure. Taj je mehanizam osmišljen kako bi se osiguralo da zemlje članice EU-a zadržale fiskalnu disciplinu, odnosno da ne prelaze proračunski manjak od tri posto bruto društvenog proizvoda (BDP), te da im javni dug ne prelazi 60 posto BDP-a.
Hrvatska je, podsjetimo, odmah po ulasku u članstvo EU-a 2013. godine upala u tu proceduru jer je proračunski manjak iznosio 5,5 posto BDP-a. Vraćen je u prihvatljive okvire tek 2016. godine kada je sveden na jedan posto BDP-a.
Tijekom pandemije ta je procedura bila privremeno suspendirana budući da su se sve zemlje morale zadužiti kako bi dale potporu gospodarstvu.
Protiv Finske je procedura pokrenuta jer je u 2024. imala manjak od 4,4 posto BDP-a koji je, prema planu za 2025., tek blago smanjen na 4,3 posto. Ta zemlja je dio manjka opravdala velikim ulaganjima u obranu, no Vijeće EU-a je ustvrdilo kako se time ne može u cijelosti objasniti finski deficit. Zemlje mogu, zbog ulaganja u obranu, imati dodatni manjak od 1,5 posto BDP-a.
Od Finske se traži da do 30. travnja ove godine predstavi nužne mjere kako bi se deficit smanjio.
Trenutačno čak 10 zemalja članica dio je procedure prekomjernog deficita. To su Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Italija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Rumunjska. Te zemlje imaju različite rokove da bi se proračunsko stanje sredilo. Austrija i Poljska to moraju učiniti do kraja 2028. godine, a Belgija do kraja 2029. jednako kao i Francuska.
Za Italiju i Mađarsku je rok kraj ove godine. U slučaju Malte i Slovačke to je kraj 2027. godine. Najdulji rok u ovome trenutku ima Rumunjska, i to do kraja 2030. godine. Ta je zemlja na kraju 2024. imala proračunski manjak od 9,3 posto BDP-a.
Hrvatska je u 2024. imala proračunski deficit od 2,4 posto BDP-a, no proračunska situacija se pogoršava te je nedavno u analizi Hrvatske udruge poslodavaca upozoreno kako se rizik od ponovnog ulaska u proceduru prekomjernog deficita vidljivo povećava.
Proračunski manjak je hrvatska Vlada i za 2025. i za 2026. godinu planirala na 2,9 posto BDP-a što je praktično na rubu prelaženja dopuštene granice.
Pročitajte još:
HUP je upozorio da se gomilaju rizici za uspješno ispunjavanje plana te da je propuštena prilika, ponajprije zbog snažnog dizanja plaća u javnom sektoru, da se iskoristi razdoblje relativno visokog gospodarskog rasta za stvaranje proračunskih zaliha.
Među ključnim rizicima za proračun nalaze se sporiji rast osobne potrošnje, izostanak oporavka u eurozoni, veći izdaci za masu plaća, obranu i zdravstvo kao i eventualni rast troška financiranja u euro području.
