Europska komisija odobrila je 645 milijuna eura bespovratnih sredstava za klaster obnovljive energije u blizini Bornholma u Baltičkom moru, priopćilo je u četvrtak njemačko ministarstvo gospodarstva, što je velik korak prema izgradnji tog prekograničnog offshore energetskog čvorišta.
Danski operater elektrodistribucijskog sustava Energinet i njemački operater 50Hertz potpisali su ugovore o financiranju u Berlinu, a sredstva su dodijeljena u okviru instrumenta CEF (Connecting Europe Facility).
Projekt nazvan Bornholm Energy Island, sastoji se vjetroelektrane kapaciteta 3 gigavata (GW) u Baltičkom moru, povezane s danskim i njemačkim elektroenergetskim mrežama, što će Njemačkoj osigurati do 2 GW električne energije godišnje, a Danskoj 1,2 GW. Projekt bi s radom trebao početi početkom 2030-ih.
Bornholm je danski otok veličine nešto manje od 600 četvornih kilometara strateški smješten u Baltičkom moru. Projekt energetskog čvorišta, kojeg Europska komisija opisuje kao “inovativan i vizionarski” uključuje povezivanje brojnih offshore vjetroelektrana s Bornholmom, što će uključivati i polaganje oko 200 kilometara podmorskog kabelskog sustava za povezivanje otoka s kopnom.
Radi se o prvoj takvoj hibridnoj interkonekciji, za koju Europska komisija kaže da predstavlja odličan primjer projekta koji osigurava energetsku sigurnost i stabilnost cijena električne energije u Europi, kao i integraciju struje dobivene iz obnovljivih izvora u europske elektrodistribucijske sustave.
Riječ je o jednom od dva velika offshore projekta danske vlade – osim prirodnog otoka Bornholma na kojem bi se trebale izgraditi vjetrolektrane, u planu je i drugi ambiciozniji projekt izgradnje umjetnog otoka u Sjevernom moru, oko 80 kilometara zapadno od poluotoka Jutlanda, s kapacitetom proizvodnje 3 GW godišnje, iako je taj projekt prošle godine odgođen do najranije 2036. godine.
Pročitajte još:
Offshore vjetroturbine su ključan dio europskog plana za zelenu tranziciju. Po podacima Europske agencije za okoliš (EEA) 2023. godine je u EU bilo instalirano ukupno 19,4 GW takvih kapaciteta. Predviđa se da će do 2030. kapaciteti dosegnuti 111 GW, da bi po planu za energetsku tranziciju do 2050. u Europskoj uniji trebalo biti postavljeno 317 GW vjetroturbina.
