EU našao novi način za zabranu uvoza ruskog plina

Europska komisija će predložiti da Europska unija (EU) zabrani nove ugovore o kupnji plina od Rusije na temelju trgovinskih zakona kako bi se zaobišao mogući veto Mađarske i Slovačke na tu odluku.

Prema prijedlogu koji će biti predstavljen u utorak i u čiji je nacrt uvid imao Financial Times, europskim bi tvrtkama s trenutačnim učinkom bilo zabranjeno sklapanje novih ugovora za kupnju ruskog plina.

Postojeći kratkoročni ugovori za uvoz plinovodima, kao i za uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) morat će se privesti kraju od iduće godine, a za dugoročnije ugovore predviđeni datum okončanja je 1. siječanj 2028.

Kao koncesiju Slovačkoj i Mađarskoj, budući da uvoze ruski plin, odobrit će im se izuzeće da do 2027. godine da postupno izađu iz postojećih ugovora.

Uvoz ruskog plina se sveo tek na 19 posto ukupnog uvoza tog energenta u EU s brojke od oko 40 posto na početku 2022. kada je započela invazija na Ukrajinu.

U zadnje vrijeme je bilo aktualno pitanje koji će način iznaći Bruxelles da zaobiđe prijetnju Bratislave i Budimpešte kako neće dopustiti uvođenje sankcija za ruski plin. Donošenje odluke o sankcijama zahtijeva jednoglasnost svih članica EU-a.

Prijedlogom o korištenju trgovinskih zakona, što ne zahtijeva pristanak svih zemalja članica, čini se da se našlo rješenje.

Tvrtke će morati podnijeti detaljne informacije carinskim službama o ugovorima za uvoz plina kako bi se provjerilo da plin ne dolazi iz Rusije, navodi se u nacrtu prijedloga.

Hrvatska je nekada uvozila znatne količine ruskog plina, a ugovor s Gazpromom je imao PPD, no od početka rata u Ukrajini od plinskog poslovanja s Rusijom se odustalo.

Zadnjih godina bitno se smanjila proizvodnja na plinskim poljima u Hrvatskoj, pa je udio vlastite proizvodnje u ukupnoj potrošnji opadao. U prva četiri mjeseca ove godine uvoz prirodnog plina iznosio je 802 milijuna kubičnih metara naspram 855 milijuna u istom razdoblju lani, pokazuju podaci Državnog zavod za statistiku.

Za tuzemnu potrošnju bilo je raspoloživo 1,07 milijardi kubičnih metara, a prošle godine 865 milijuna. U izvoz je prošle godine do kraja travnja otišlo 378 milijuna kubičnih metara dok je ove godine to bilo tek 196 milijuna.

Europska komisija je objavila da zasad ne planira predložiti mjere za ograničenje uvoza ruskog nuklearnog goriva premda se i o tome raspravljalo, rekao je europski povjerenik za energiju Dan Jorgensen.

Ideja je bila da se uvedu trgovinske mjere ciljane na obogaćeni uran kako bi uvoz iz Rusije postao manje privlačan i naveo zemlje da se okrenu drugim dobavljačima.

“To će isto doći na red, no u ovoj prvoj fazi se usredotočujemo na plin. Pitanje oko nuklearnog goriva je, naravno, složeno jer moramo biti vrlo sigurni da ne dovodimo nijednu zemlju u probleme oko sigurnosti nabave. Stoga radimo najbrže što se može i na tom pitanju”, poručio je Jorgensen.

U 2023. godini iz Rusije je došlo 38 posto obogaćenog urana u EU te 23 posto prirodnog urana, navodi Reuters podatke think-tanka Bruegel.

Jorgensen nije rekao kada bi EU mogla napustiti uvoz ruskog urana.

U prošloj godini za uvoz ruskih energenata EU je platila 23 milijarde eura od čega je jedna milijarda otišla na nuklearno gorivo.

Pet članica EU-a ima nuklearne reaktore ruskog dizajna, i to Bugarska, Češka, Finska, Mađarska i Slovačka.

Osim Mađarske sve su ostale zemlje u zadnje tri godine potpisale ugovore o alternativnoj nabavi, no razdoblje čekanja na promjenu dobavljača može trajati više godina.

Nuklearna elektrana Krško (NEK), u kojoj 50 posto vlasništva ima Hrvatska, izgrađena je američkom tehnologijom, a NEK ima sklopljen ugovor o izradi gorivih elemenata s Westinghousom do 2043. godine, dok ugovor o nabavci obogaćenog uranija, koji uključuje nekoliko usluga i transport do tvornice u SAD-u, ima ugovoren s europskim poduzećem URENCO.