Europska investicijska banka (EIB) će izdvojiti tri milijarde eura kako bi se djelovalo na vjerojatno povećanje računa za energiju povezano s uvođenjem ugljičnog poreza u Europskoj uniji (EU) na cestovni transport i u zgradarstvu.
Taj ugljični porez treba stupiti na snagu 2028. godine i Europski parlament je izvršio pritisak na Europsku komisiju da ubrza izdvajanje novaca u spomenutu svrhu kako bi bila spremna potpora najranjivijim skupinama.
Osim te tri milijarde dolara još se u okviru socijalnog klimatskog fonda za istu svrhu izdvaja četiri milijarde eura. Svrha tog fonda je pomoći da zelena tranzicija u EU bude što pravednija i uključivija.
Prema tom novom sustavu ugljičnog poreza energetske tvrtke će morati kupovati dozvole za ugljične emisije što će energiju iz fosilnih goriva učiniti skupljom.
Porez je motiviran ambicijom da se poveća korištenje električnih automobila i dizalica topline te poveća energetska učinkovitost. Prema procjenama, nadolazeći ugljični porez treba do 2030. doprinijeti smanjenju emisija za 42 posto u odnosu na razinu iz 2005. godine.
Jasno je, međutim, da će proširenje ugljičnog poreza na zgrade i transport utjecati na građane koji se ionako suočavaju s krizom stanovanja i visokim cijenama energije.
Prihodi od dozvola za emisije bi trebali bitno porasti nakon uvođenja poreza, a članice EU-a će biti zakonski obvezne koristiti prikupljeni novac za mjere kojima se ublažava rast cijena povezan s emisijskim dozvolama.
Izvršni direktor energetskog think-tanka EPICO Bernd Weber kazao je za Euronews kako je sada bitno dobro upotrijebiti namjenska sredstva, posebice kod energetske učinkovitosti zgrada jer je to presudno za dobar početak novoga režima 2028. godine unatoč otporu u dosta zemalja članica.
Povjerenik za klimatsko djelovanje Wopke Hoekstra je izjavio da će se s tri milijarde eura ubrzati primjena rješenja koja smanjuju račune za energiju i transport kao što su razne sheme za električna vozila i dizalice topline.
Novac će biti stavljen na raspolaganje zemljama članicama u zamjenu za obvezu povrata prihoda od dozvola za emisije u europsku klimatsku banku. EIB i Europska komisija su rekli da je moguća i iduća runda financiranja.
Jedan od mogućih modela za ublažavanje novoga poreznog režima bi bilo omogućavanje građanima povoljnoga najma za električna vozila. Slična shema već postoji u Francuskoj.
Inače, ugljični porez cestovnom transportu i kod zgrada je trebao krenuti u primjenu iduće godine, ali je odgođen zbog zabrinutosti oko socijalnih učinaka.
Pročitajte još:
Poljska, Mađarska i Češka su gorljivi protivnici poreza tvrdeći da za njega nisu spremne i tražeći da se odgodi barem do 2030.
Oni pak koji zagovaraju električnu mobilnost tvrde da svako odgađanje dovodi do više vozila na cestama koje proizvode emisije čime se obeshrabruje prijelaz na održivije alternative.
