Postignut je dogovor između zemalja članica Europske unije (EU) i Europskog parlamenta o reformi načina na koji se riješava problem posrnulih banaka sa ciljem jačanja financijske stabilnosti i minimiziranja učinka na porezne obveznike.
Novi okvir daje veću predvidivost postupanju u takvim slučajevima i lakšu primjenjivost na male i srednje banke kod kojih se često postupalo u skladu s nacionalnim propisima o insolventnosti umjesto koristeći alate u okviru europske legislative.
“Ova važna reforma nudi više opcija za postupanje s malim i srednjim bankama u krizi”, navodi Jedinstveni sanacijski odbor koji djeluje u okviru bankovne unije EU-a. Njegova je zadaća, uz ostalo, baviti se situacijama propasti banaka.
Sada će se moći lakše koristiti jedinstveni sanacijski fond eurozone i nacionalne jamstvene sheme za depozite kako bi se pokrili troškovi rješavanja insolventnosti manjih banaka.
Ti izvori, kako prenosi Financial Times, će se sada moći koristiti za premošćivanje jaza kada banka nema dovoljno kapitala za pokrivanje gubitaka i time izbjeći potreba za državnim spašavanjem banaka.
No, upotreba tih sredstava bit će pod strogim nadzorom i pravilima.
I dalje će nadležni regulatori nastaviti inzistirati na minimalno potrebnom kapitalu banaka kao prvoj crti obrane, a potpora iz shema osiguranja depozita će biti izlaz u slučaju nužde.
Izmijenjena pravila predviđaju i testiranje koje treba pokazati je li spašavanje isplativije od likvidacije.
Pročitajte još:
Novi kriteriji će uzimati u obzir i ekonomske poremećaje u dijelovima EU-a koji mogu pogoditi manje banke.
“Dogovor dokazuje jačanje europske integracije i veću dostupnost jedinstvenog sanacijskog fonda te otvara put ka usklađenom okviru i smanjenju primjene nacionalnih rješenja”, rekla je predsjedateljica Odbora za gospodarstvo Europskog parlamenta Aurore Lalucq.
