Europska unija (EU) je nadomak ostvarenja klimatskog cilja smanjenja emisija postavljenog za 2030. godinu što predstavlja uspjeh za Bruxelles koji je u zadnje vrijeme sve više suočen s pozivima da olabavi svoju politiku zaštite okoliša.
Ovaj bi tjedan, naime, Europska komisija trebala objaviti da je gotovo ostvarila smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990. godinu, objavio je Financial Times pozivajući se na tri dužnosnika EU-a upoznata s najnovijim podacima.
Jedan od njih je rekao da je brojka smanjenja 54 posto, a drugi izvor je naveo da je rezultat iznenađujuće dobar i da je najbliže što se moglo doći do ciljane brojke.
Taj podatak, kada bude i službeno objavljen, zasigurno daje vjetar u leđa naporima Bruxellesa oko klimatskih pitanja, pogotovo u kontekstu problema s kojima se EU morao suočavati proteklih godina kao što su pandemija, ruski napad na Ukrajinu i sada američke carine što je sve skretalo koncentraciju s drugih važnih tema.
Najveći udio u padu ugljičnih emisija u EU dolazi iz energetskog sektora, navodi think-tank Ember sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Tamošnji analitičar tranzicije u segmentu električne energije Tomos Harrison je izjavio da se članice EU-a kreću u dobrom pravcu te da su vjetar i sunce odigrali važnu ulogu.
Podaci o trenutačnom stanju izlaze uoči objavljivanja koraka kojima bi se do 2040. godine trebalo dosegnuti smanjenje emisija stakleničkih plinova u odnosu na referentnu 1990. za čak 90 posto.
EU ima vrlo ambiciozan plan da do 2050. ostvari neto nultu stopu emisija.
No, daljnje smanjenje emisija u uskoj je vezi s traženjem pojedinih zemalja članica da se pokaže veća fleksibilnost. Naime, iz pojedinih industrija, kao što je automobilska, stižu prigovori da dijelovi regulative negativno djeluju na konkurentnost u odnosu na Kinu i SAD.
Njemački europarlamentarac iz Europske pučke stranke Peter Liese smatra da se teško može podržati cilj smanjenja emisija za 90 posto bez fleksibilnosti u primjeni pravila.
Neke države, poput Italije ili Poljske, traže smanjenje ciljane brojke, a određene dvojbe ima i Francuska. Nova njemačka vlada je izjavila da bi mogla podržati brojku od 90 posto ako se u obzir uzmu i ugljični krediti.
Dijelovi teške industrije koji su bili pogođeni rastom cijena energije ističu da znatan dio smanjenja emisija nije posljedica dekarbonizacije već smanjenja proizvodnje i zatvaranja tvornica.
Pročitajte još:
Bitan problem je i što je poljoprivreda jedini sektor koji nema postavljene ciljeve smanjenja emisija, a ni u sektoru transporta dekarbonizacija ne napreduje nekom zavidnom brzinom.
Napori EU-a u smanjenju emisija malo toga mijenjaju na globalnoj razini. U 2023. godini udio EU-a u globalnim emisijama stakleničkih plinova bio je šest posto što je pad s 15 posto iz 1990. godine. U zadnjih 35 godina je razina globalnih emisija povećana za više od 60 posto.
