Banke u eurozoni bi se mogle naći pod pritiskom ako dolarsko financiranje, koje je krvotok financijskih tržišta, presuši, upozorava glavni ekonomist Europske središnje banke (ESB) Philip Lane.
Strahovanja vezana za dolarsko financiranje u zadnje vrijeme zabrinjavaju središnje bankare, a razlog je u trgovinskoj politici i carinama američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovim pritiscima na američku središnju banku Fed.
Prema Laneu, kako prenosi Reuters, dosad su se banke u eurozoni dobro snalazile u novim okolnostima, no ipak bi se mogle naći u nezgodnom položaju zbog značajne izloženosti dolaru na koji se odnosi između sedam i 28 posto svih obveza te 10 posto imovine banaka. To su podaci za drugo tromjesečje ove godine.
Bilo kakve iznenadne promjene u toj neto izloženosti ne mogu biti isključene i mogu potencijalno ograničiti kreditiranje ekonomije, dodaje Lane.
“Povećana vjerojatnost za takav rizik bi stvorila pritiske na obje strane bilance banaka i potencijalno djelovala na smanjenje kreditiranja gospodarstva”, rekao je.
Europske banke uobičajeno posuđuju dolare od američkih banaka ili drugih financijskih institucija. U vremenu krize takva vrsta financiranja postaje manje pouzdana no depoziti gdje se stanje sporije mijenja.
ESB je u zadnje vrijeme uputio upozorenja bankama da pripaze na dolarsku izloženost i smanje bilo kakav nesklad između imovine, kao što su krediti, i obveza, odnosno vlastitih dolarskih dugova.
Središnji bankari izvan SAD-a su čak počeli razmatrati mogućnost da postojeće rezerve zajednički upotrijebe za potporu bankama ako Fed odluči zaustaviti kanal za osiguranje likvidnosti valutnom razmjenom.
No, takva suradnja, osim što bi politička bila zahtjevna, vjerojatno ne bi bila dostatna s obzirom na višebilijunski volumen kredita na međunarodnom tržištu denominiranih u dolaru.
Fed je, kako bi spriječio nelikvidnost oko dolara, omogućio kanale za razmjenu valuta s drugim središnjim bankama od vremena zadnje financijske krize. Ta činjenica omogućava komercijalnim bankama izvan SAD-a da posuđuju dolare od vlastitih središnjih banaka kada ih ne mogu u dovoljnoj količini naći na tržištu.
Po riječima Lanea, banke u eurozoni su izgradile zaštitni sloj u dolarima tako što im je stopa likvidnosne pokrivenosti porasla s 85 posto s kraja 2021. na sadašnjih 110 posto.
Stopa iznad 100 posto znači da banka ima dovoljno imovine visoke kvalitete koju može lako prodati kako bi pokrila ukupan odljev gotovine u razdoblju od 30 dana.
Pročitajte još:
To je pomoglo da se lakše prebrode pritisci oko volatilnosti tečaja u travnju ove godine.
“Budući da je bankovni sustav eurozone ostvario napredak u stopi likvidnosne pokrivenosti zadnjih godina, nije došlo do većih napetosti oko likvidnosti na vrhuncu volatilnosti tečaja početkom travnja. No, ta epizoda je možda promijenila kalkulacije oko upravljanja likvidnošću za ostatak godine”, ustvrdio je Lane.
