ESB: Suše mogu izbrisati gotovo 15 posto BDP-a eurozone

Suše bi mogle izbrisati gotovo 15 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) eurozone, upozorila je Europska središnja banka (ESB) napomenuvši da banke u eurozoni imaju 1,3 bilijuna eura kredita dodijeljenih sektorima koji su najizloženiji mogućoj nestašici vode što se posebice odnosi na poljoprivredu, rudarstvo, građevinu i industrijsku proizvodnju.

Istraživanje koje je proveo ESB pokazuje snaženje fokusa frankfurtske institucije na rizike od klimatskih promjena unatoč rastućem nezadovoljstvu u pojedinim gospodarskim sektorima Europske unije (EU) zelenim politikama i pritiscima iz SAD-a da se olabavi regulativa u tom području.

“Gubici povezani s nestašicom vode te njezinom slabom kvalitetom, kao i zaštita od poplava, postaju kritične točke”, izjavio je član izvršnog odbora ESB-a Frank Elderson. On je kao primjer naveo nizozemske regije gdje se uzgaja tulipan, kao što je Bollenstreek, i koje bi mogle postati nepogodne za tu proizvodnju zbog sve većih problema sa sušom.

Proljeće ove godine je na putu da postane najsuše koje je ikad zabilježeno u Nizozemskoj.

ESB je naveo da je istraživanje provedeno sa sveučilištem u Oxfordu ispitalo ekonomske i financijske posljedice ekstremne, ali moguće, suše koja u prosjeku nastupa svakih 25 godina i uzrokuje veliki manjak vode.

Nalazi pokazuju da je čak do 30 posto poljoprivredne proizvodnje u zemljama na jugu Europe izloženo riziku. Prema sjeveru taj postotak pada i u Finskoj iznosi 12 posto.

“Bilo kakav udar suše na izvore vode može imati prelijevajuće učinke u više ekonomskih aktivnosti. Primjerice, suha zemlja smanjuje poljoprivredne prinose, manjak vode utječe na industrijsku proizvodnju izazivajući poremećaje i povećavajući troškove, a niski vodostaji rijeka umanjuju akumulaciju hidrocentrala te ugrožavaju proizvodnju električne energije i plovnost”, napisali su stručnjaci ESB-a u blogu objavljenom na internetskoj stranici banke.

SAD, EU i Japan ostvaruju deset do 13 posto BDP-a iz sektora koji su visoko ovisni o čistoj vodi, plodnosti tla, oprašivanju i prirodnim procesima reguliranja klime, navodi se u analizi koju je, kako prenosi Financial Times, objavio njemački osiguravatelj Allianz.

U tijeku je globalno velika rasprava o tome koliko bi daleko trebale ići središnje banke u minimiziranju klimatskih rizika na financijski sustav, a posebice se žustro o tome razgovara od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.

Unatoč tome što su u zadnje vrijeme u trendu zahtjevi za pojednostavljivanjem regulative, kao što su odredbe o izvješćivanju o održivosti, pa je Bruxelles najavio drastično smanjenje opsega tog izvješćivanja, Elderson upozorava da treba voditi računa o tome koji su podaci ključni i osigurati da tvrtke upravo izvješćuju o stanju vezanom za takve podatke.

Istraživanje ESB-a je pokazalo da je 72 posto tvrtki u eurozoni ovisno o uslugama ekosustava, odnosno o onome što ljudima omogućuje priroda. Na te tvrtke otpada 75 posto ukupnog korporativnog kreditiranja što onda, logično, postaje pitanje financijske stabilnosti.