ESB spreman za novo sniženje kamatnih stopa dok tržišta očekuju ljetnu stanku

Europska središnja banka (ESB) gotovo će sigurno ponovno sniziti kamatne stope na svojoj redovnoj sjednici 5. lipnja, i pritom zadržati sve opcije otvorenima za sljedeće sastanke, iako se sve više govori o mogućnosti ljetne stanke u njezinom jednogodišnjem ciklusu ublažavanja monetarne politike.

ESB je u posljednjih 13 mjeseci snizio kamatne stope sedam puta, nakon što je inflacija oslabila s razina zabilježenih nakon pandemije, nastojeći potaknuti gospodarstvo eurozone koje je bilo pod pritiskom i prije nego što su ga dodatno pogodile nestabilne američke gospodarske i trgovinske politike.

S obzirom na to da je inflacija sada stabilno usklađena s ciljanom razinom od dva posto, a brojni dužnosnici već su najavili sniženje, ova odluka ne bi trebala izazvati kontroverze. U fokusu će biti poruke koje bi predsjednica ESB-a, Christine Lagarde, mogla poslati u vezi s budućom politikom.

Investitori već uvelike očekuju stanku u srpnju, a i neki konzervativniji članovi Upravnog vijeća zalažu se za pauzu, kako bi ESB dobio priliku ponovno procijeniti utjecaj izrazite neizvjesnosti i političkih promjena, kako u Europi tako i globalno.

„Razlozi za oprez ESB-a u nastavku politike povezani su s potrebom za više informacija o trgovinskom ratu – osobito o mogućim protumjerama – te o fiskalnom popuštanju u Njemačkoj“, rekao je za Reuters ekonomist iz Société Générale, Anatoli Annenkov.

I dok je članica Izvršnog odbora ESB-a, Isabel Schnabel, izričito pozvala na stanku, Lagarde će vjerojatno biti suzdržanija, ponavljajući standardnu poruku Banke da će se odluke donositi „od sastanka do sastanka“, ovisno o pristiglim podacima.

Argumenti za pauzu temelje se na uvjerenju da se kratkoročni i srednjoročni izgledi za valutni blok 20 članica EU znatno razlikuju te bi mogli zahtijevati različite političke odgovore. Inflacija bi u kratkom roku mogla pasti, možda čak i ispod cilja ESB-a, no povećana državna potrošnja i viši trgovinski zidovi mogli bi kasnije ponovno pojačati inflacijske pritiske.

Dodatni je izazov što monetarna politika djeluje sa zaostatkom od 12 do 18 mjeseci, pa bi poticaji odobreni sada mogli stići u trenutku kada gospodarstvu više nisu potrebni.

Sniženje u četvrtak snizilo bi depozitnu kamatnu stopu na dva posto, što ESB smatra „neutralnom“ razinom – koja više ne koči gospodarstvo, ali ga još ne potiče. Uvažavajući kratkoročnu slabost, ESB bi mogao sniziti svoje projekcije rasta i inflacije za iduću godinu.

Trgovinski rat koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump već sada šteti gospodarskoj aktivnosti i imat će dugoročne posljedice, čak i ako dođe do sporazumnog rješenja, zbog udara na poslovno povjerenje i investicije.

Taj slabi rast, u kombinaciji s nižim troškovima energije i snažnim eurom, ograničit će inflacijske pritiske.

„Do rujna očekujemo da će Upravno vijeće ocijeniti kako je blago poticajna politika opravdana, s obzirom na jačanje prepreka rastu zbog trgovinske fragmentacije te sve izraženijih zabrinutosti zbog inflacije ispod cilja početkom 2026.“, navode ekonomisti iz Barclaysa.

Većina ekonomista doista smatra da bi inflacija iduće godine mogla pasti ispod ciljanih dva posto, što budi uspomene na desetljeće prije pandemije kada je inflacija sustavno podbacivala, iako projekcije predviđaju povratak na ciljanu razinu do 2027. U duljem roku, izgledi se znatno mijenjaju.

Europska unija vjerojatno će odgovoriti na eventualne trajne američke carine, što će povećati troškove međunarodne trgovine. Poduzeća bi pritom mogla premjestiti dio aktivnosti kako bi izbjegla trgovinske barijere, ali promjene u korporativnim opskrbnim lancima također će povećati troškove.

Veća europska obrambena potrošnja – osobito u Njemačkoj – i troškovi zelene tranzicije mogli bi dodatno podići inflaciju, dok će smanjenje radne snage zbog starenja stanovništva zadržati pritisak na plaće.

„Smatramo da će se prozor za snižavanje kamatnih stopa ESB-a zatvoriti krajem ljeta. Vjerujemo da bi ESB mogao ponovno povisiti kamatne stope krajem 2026. kako bi suzbio rastuće inflacijske pritiske u 2027., s obzirom na strukturnu napetost na tržištu rada eurozone – osobito Njemačke – tijekom demografske tranzicije“, rekao je ekonomist UBS-a Reinhard Cluse.

Na posljednjoj sjednici ESB-a, tri referentne kamatne stope snižene su za 25 baznih bodova te kamate za stalno raspoloživu mogućnost deponiranja iznose 2,25 posto, za glavne operacije refinanciranja 2,40 a za mogućnost granične posudbe od središnje banke 2,40 posto.

I statistički pokazatelji kamatnih stopa kreditnih institucija za glavne izvore njihovih eurskih sredstava u travnju 2025. pokazuju smanjenje i na godišnjoj i na tromjesečnoj razini, pokazuju podaci statističkog izvješća Hrvatske narodne banke (HNB).

„Kod glavnih izvora sredstava koje kreditne institucije pribavljaju od sektora kućanstava u travnju 2025. prosjek kamatnih stopa na štedne depozite iznosio je 0,20 posto i stoga je bio viši za 0,02 postotna boda u odnosu na travanj prethodne godine. Prosjeci kamatnih stopa i na kratkoročne i na dugoročne oročene depozite u travnju 2025. niži su u usporedbi s vrijednostima iz travnja 2024., pri čemu je pad kod dugoročnih depozita više izražen. U travnju 2025. prosjek kamatnih stopa iznosio je 1,48 posto za kratkoročne i 0,59 posto za dugoročne oročene depozite“, navodi se u ovoj objavi.

U odnosu na travanj 2024. godine, riječ je o padu od 0,35 i 0,78 postotnih bodova za kratki odnosno za dugi rok. Nešto blaži pad bilježi se na tromjesečnoj razini, u odnosu na siječanj 2025., pri čemu je on za kratki rok iznosio 0,28, a za dugi rok 0,61 postotni bod.

Prosjeci kamatnih stopa na oročene depozite nefinancijskih društava u travnju 2025. iznosili su 2,07 posto za kratkoročne i 0,54 posto za dugoročne depozite. U odnosu na travanj 2024. kod dugoročnih depozita bilježi se pad od 0,11 postotnih bodova, navodi HNB, a kod kratkoročnih on je izraženiji te iznosi 1,41 postotni bod. Vrijednosti kamatnih stopa kod dugoročnih depozita nastavljaju oscilirati uz primjetan trend smanjivanja u razdoblju nakon studenoga 2023.

Statistički pokazatelji kamatnih stopa kreditnih institucija za najvažnije vrste eurskih kredita u travnju 2025. također upućuju na njihov pad i na godišnjoj i na tromjesečnoj razini.

„Kod glavnih kategorija kredita odobrenih kućanstvima u travnju 2025. najviši prosjek kamatnih stopa zabilježen je za nenamjenske i ostale kredite te je iznosio 5,63 posto. Najniži prosjek kamatnih stopa u travnju 2025. iznosio je 2,91 posto, a odnosio se na stambene kredite. Kod kredita na osnovi prekoračenja po transakcijskim računima prosjek kamatnih stopa u travnju 2025. iznosio je 5,46 posto, a kod kredita po kreditnim karticama 3,88 posto“, objavio je HNB.