ESB se odlučio na stanku s promjenom kamatnih stopa, depozitna ostaje dva posto

Europska središnja banka (ESB) zadržala je na sastanku prije ljetne stanke kamatne stope nepromijenjenima nakon što je ključnu depozitnu kamatnu stopu u zadnjih 12 mjeseci prepolovila sa četiri na dva posto.

Takva je odluka bila očekivana s obzirom da je u zadnje vrijeme inflacija u eurozoni svedena na ciljanu razinu od dva posto te se očekuje da će oko te razine srednjoročno i ostati.

Idući sastanak o monetarnoj politici Vijeća ESB-a je predviđen za 11. rujna i dotad će postati jasnije kako stvari stoje s pitanjem trgovine i carina u odnosima između Europske unije i SAD-a i na koji način se to eventualno može odraziti na cijene.

“Upravno vijeće odlučno se zalaže za stabilizaciju inflacije na ciljanoj razini od 2 posto u srednjoročnom razdoblju. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom će sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podacima. Naime, odluke Upravnog vijeća o kamatnim stopama ovisit će o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Upravno vijeće ne opredjeljuje se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa”, poručeno je nakon sjednice Vijeća ESB-a.

Dakle, kamatna stopa na novčani depozit ostaje na dva posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 2,15 posto i kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 2,40 posto.

“Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija u srednjoročnom razdoblju stabilizirala na ciljanoj razini od 2 posto i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike. Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi učinkovitijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena”, dodaju iz ESB-a.

Na konferenciji za novinare predsjednica ESB-a Christine Lagarde je istaknula kako su prognoze oko daljnjeg kretanja inflacije neizvjesnije od uobičajenog zbog volatilnog globalnog trgovinskog okružja, a na nižu stopu može utjecati i snažan euro.

“Inflacija može biti niža u slučaju da visoke carine dovedu do manje potražnje za izvozom iz eurozone i potaknu pojedine zemlje da preusmjere svoj izvoz prema eurozoni”, napomenula je.

Dodala je da povoljan učinak na kretanje inflacije ima vidljivo usporavanje rasta plaća.

“No, važno je uvijek imati na umu srednjoročni cilj, a to je stopa inflacije od dva posto”, ustvrdila je.

Rekla je da je u dosadašnjom dijelu godine gospodarstvo eurozone pokazalo otpornost te da su rizici za gospodarski rast nešto blaži, a glavni su eskalacija trgovinskih napetosti što može negativno utjecati na izvoz i smanjiti investicije i potrošnju.

“U prvom kvartalu gospodarstvo je raslo brže od očekivanja. To je djelomično bilo zbog većeg izvoza uoči očekivanih carina. No, rast je također bio potaknut većom osobnom potrošnjom i investicijama. Više carine, jači euro i trajnija geopolitička neizvjesnost mogu učiniti tvrtke manje spremnima na ulaganja”, ocijenila je Lagarde.

Podsjetimo, Hrvatska spada među zemlje u kojima je inflacija još uvijek povišena, odnosno vidljivo iznad ciljane stope za eurozonu.

U lipnju je na godišnjoj razini, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, iznosila 3,5 posto.