Kućanstva u Europskoj uniji (EU) bi trebala imati zalihu gotovine za slučaj izvanredne situacije, zaključeno je u studiji koju je napravila Europska središnja banka (ESB) s argumentom da novčanice ostaju ključno sredstvo kada zakažu digitalni sustavi.
U toj studiji se navodi kako bi više nacionalnih vlada trebalo razmisliti o uvođenju smjernica sličnih onome što su učinile Nizozemska, Austrija i Finska koje savjetuju da se u kućanstvima drži gotovina u vrijednosti od 70 do 100 eura po osobi.
Studija ESB-a je uslijedila nakon što je Europska komisija ranije ove godine pozvala građane EU-a da sakupe dovoljno zaliha gotovine, hrane, vode i lijekova kako bi mogli preživjeti 72 sata u slučaju poremećaja s uslugama, podsjeća Financial Times.
Događaji kao što su pandemija, rat u Ukrajini i prirodne katastrofe poput šumskih požara ili poplava ukazali su na ranjivosti u Europi i potaknuli veću potrošnju na sigurnost i obranu.
“Gotovina je ključna sastavnica pripremljenosti za nacionalnu krizu”, navodi ESB dodajući kako fizički novac služi ne samo za zadovoljavanje osobnih potreba već i za širu otpornost sustava.
Zanimljivo je da se ovi savjeti javljaju u trenutku dok se razgovara o digitalnom euru i budućnosti gotovine u Europi. Digitalna plaćanja dominiraju u platnim transakcijama građana i banke režu troškove zatvaranjem podružnica, no istodobno se javljaju pritisci da donositelji odluka osiguraju da građani imaju adekvatan pristup gotovom novcu.
Paradoks je zapravo da se istodobno smanjuje prisutnost gotovine u svakodnevnoj uporabi, a potražnja za njom naglo poraste kada nastanu problem u financijskim ili digitalnim kanalima za plaćanje. To se moglo jako dobro vidjeti tijekom pandemije ili nedavno kada je u Španjolskoj i Portugalu došlo do paralize zbog gotovo potpunog nestanka opskrbe električnom energijom.
Baš tijekom tog događaja na Pirinejskom poluotoku protekloga travnja gotovina je praktično postala jedino sredstvo plaćanja.
Tijekom pandemije zalihe gotovine su porasle za 140 milijardi eura u dvije godine.
ESB u studiji uspoređuje gotovinu sa zamjenskim kotačem za platni sustav. Nije potrebna svaki dan, ali je ključna kada ostalo zakaže.
Neke zemlje već prilagođavaju svoju infrastrukturu kako bi bila pripremljena za nepredvidive situacije.
Pročitajte još:
Finska radi na bankomatima koji će moći davati gotovinu čak i kada temeljni sustavi u banci otkažu.
U Austriji su mnoge banke smanjile broj bankomata u ruralnim područjima, pa postoje planovi da središnja banka postavi vlastite u općinama koje nemaju pouzdan pristup gotovini.
